Tehno
ISTRAŽIVANJE U HRVATSKOJ

Samo 8 posto korisnika interneta svakodnevno primjenjuje glas umjesto tipkanja
Objavljeno 3. svibnja, 2019.
Već više od desetak godina ekrani su se preselili sa stolova u naše ruke. Zaslon mobitela sada je neizostavni dio naše svakodnevnice – i u dobrom i u lošem smislu. Prizor u kojem gotovo svi gledaju u mobitel, primjerice u javnom prijevozu, normalna je stvar. Jesmo li dostigli ‘vrhunac ekrana‘ i što je sljedeće? Predviđa se da ćemo digitalnim svijetom upravljati sve manje kroz ekrane, a sve više kroz govor i slušanje.


Već danas mnogi uređaji koje svakodnevno koristimo imaju ugrađene glasovne asistente. Oni su na pametnim telefonima i unutar pametnih zvučnika u domovima. Koriste ih mnoge mobilne aplikacije i operativni sustavi.


U razvijenim zemljama tržište virtualnih asistenata doživljava snažan rast. Procjene govore da pametne zvučnike u SAD-u upotrebljava već četvrtina korisnika interneta. Prema Juniper Researchu najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskog govornog područja, kao što su SAD, UK i Australija. Očekuje se da će za nekoliko godina glasovni asistenti tamo biti u upotrebi na gotovo 60 posto pametnih telefona.


U istraživanju agencije Improve 41 posto ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu sa svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito - svakog dana, ili više puta tjedno, samo je osam posto, a onih koji to čine povremeno, tj. više puta mjesečno, ima još dodatnih devet posto. Glasovne upute najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti vide u jednostavnosti i uštedi vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanju multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija - točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.


Pola od onih koji redovito, ili povremeno, daju upute glasom očekuju da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste.


Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod mladih (18 do 30 godina: 14 %). Oni glas koriste za pokretanje više aktivnosti nego stariji. Primjerice, češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici.


Što najviše odbija one koji su glasovnu aktivaciju uređaja probali i odustali? Čest je razlog da ne vide dovoljno prednosti. Ručno biranje ili tipkanje na koje su navikli čini im se dovoljno brzim i praktičnim. Velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom - neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa.


Iako je glasovna komunikacija s uređajima za sada relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unaprjeđivanje iskustva ohrabrit će i one koji za sada ne koriste glasovne asistente.M.R.
Možda ste propustili...