Objavljeno 25. travnja, 2019.
Istodobno s ovim uvozom, u tu istu BiH izveli smo 53.000 tona te krušarice
Hrvatski su ratari i u prethodnoj sjetvi ostali vjerni pšenici kao njima tradicionalno zanimljivoj kulturi pa se u 2019. godini ne očekuju neke promjene, turbulencije s tom krušaricom kojoj kvaliteta stalno raste.No, zato je, ističu u Žitozajednici, za njom zanimljiva, pa i turbulentna zima te uvozno-izvozna politika, jer u 2018. cijena je pšenici rasla – dosezala je kunu i pol te je bila velika potražnja u zimskim mjesecima za njom.
– Dogodio se fenomen da su u zimu počeli zvati članovi i tražiti pšenicu, a oni koji su ju imali nisu ju rado prodavali, jer je cijena bila dobra, a koji su ju htjeli u žetvi nisu imali dovoljno novca da kupe dovoljne količine - kaže direktorica Žitozajednice (ŽZ) Nada Barišić.
Nakon lanjske žetve, kada je sa 142.000 hektara skinuto približno 800.000 tona pšenice, izvezli smo značajne količine – čak 505.000 tona. Jer, domaće potrebe za pšenicom s nekadašnjih 520.000 do 550.000 tona sada su smanjene na oko 400.000 tona i zbog iseljavanja, ali i rastućeg uvoza (gotovih) pekarskih proizvoda.
Strateško pitanje
Tradicionalno, najviše pšenice izvezeno je u Italiju, 335.000 tona, potom u Bosnu i Hercegovinu, Austriju, Sloveniju. Pšenice smo uvezli 162.000 tona, i ove godine najviše iz Mađarske – 69.000 tona, no iznenađujuće je to što je žitorodna Hrvatska, dio velike srednjoeuropske žitnice, prošle godine uvezla više do 50.000 tona pšenice iz - nežitorodne BiH, koja gotovo da i nema dovoljno žita ni za sebe.
Ovaj podatak ističu u ŽZ-u, dodajući da je 2017. uvoz pšenice iz susjedne BiH bio zanemariv, pa je lanjski uvoz to zanimljiviji. Podatak o uvozu više od 50.000 tona pšenice iz BiH potvrđuju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), gdje preciziraju da je iz Bosne u Hrvatsku 2018. godine uvezeno pšenice i suražice za sjetvu 52.000 tona.
- Isto tako, uvidom u podatke Eurostata, u BiH je lani požnjeveno pšenice na 73.000 hektara te ostvarena proizvodnja od 289.000 tona - dodaju u HGK-u.
- Taj uvoz iznenađuje to više jer su BiH i sve ostale republike bivše države, kada je o žitaricama riječ, bile naslonjene na tržne viškove Republike Hrvatske - kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek.
Dosad se uz uvoz pšenice vezivao uvoz poboljšivača, no teško je za očekivati da bi poboljšivače, a s kojima se u Europi u međuvremenu dogodila hiperprodukcija, kao i to da kvaliteta domaće pšenice stalno raste, uvozili iz žitom mršave Bosne i Hercegovine.
Koliko god se ovakva uvozna politika učinila čudnom, dakako da je razumljivo da se kretanje roba, uvoz i izvoz, ne mogu zaustaviti, kao ni to, a što je i stav službene poljoprivredne politike, da država ne može tvrtkama, pravnim subjektima, određivati što će i koliko uvoziti, no činjenica jest da je proizvodnja pšenice strateško pitanje, hrana, kruh jedne države koje zahtijeva smjer, a ne samo pojedinačni poslovni, financijski interes neke tvrtke.U Žitozajednici ističu da je iz Bosne uvezena pšenica za ljudsku prehranu.
– U carinskoj tarifi ona je merkantilna pšenica - kaže Barišić. Pitanje glasi je li to uistinu pšenica proizvedena u BiH ili, primjerice u Srbiji, ili negdje drugdje?
Manipulacija ili...
– Pitanje glasi je li to žito iz BiH, jer tamo je carinjeno. Carinska uprava tamo bilježi zemlju carinjenja - dodaje Barišić.
– Moguće je da neke naše tvrtke ondje imaju tvrtke-kćeri, pa možda "žongliraju" određenim podacima. Radi li se tu o nekoj manipulaciji – teško je u ovom trenu reći, no sigurno je da Hrvatska treba biti značajan proizvođač pšenice, da ju treba sijati na 180.000 do 200.000 hektara, da od proizvedenih 800.000, moramo težiti ka milijun i više tona. U prilog tome idu pozitivni trendovi koji pokazuju rast. Time ujedno treba staviti i resurse naše mlinsko-pekarske industrije u funkciju. Jer, trenutačno ne radimo ni s 30 posto meljave, a imamo registriranih 57 mlinova koji rade simbolično ili nikako - uzmimo za primjer beljski mlin i Krmu Vinkovci. Nadalje, izvozimo svega oko 25 tisuća tona brašna, a dobivamo podatke o ovakvom uvozu. Mislim da je to određena, administrativna manipulacija - kaže Nad.
U ŽZ-u dodaju kako smo lani istovremeno u tu istu BiH izvezli gotovo identične količine pšenice - 53.000 tona, pa se, u gorkoj šali, može reći da smo bar u ovom slučaju, i to s 1000 tona, izvozom premašili uvoz. Suzana Župan
Uvezena pšenica iz BiH vrijedna je 64 mil. kuna
Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku za 2018. godinu, lanjski uvoz pšenice u tri kategorije iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku ima statističku vrijednost nešto manju od 64,5 milijuna kuna, odnosno 8,7 milijuna eura. Istovremeno, lanjski neznatno veći izvoz hrvatske pšenice u BiH ima statističku vrijednost od 67 milijuna kuna, odnosno oko 9 milijuna eura. Nadalje, statistička vrijednost uvoza naše pšenice iz Mađarske, usporedbe radi (privremeni podatci DZS-a), za prošlu godinu iznosi više od 119,000.000 kuna, odnosno 15 milijuna eura. Krajnje je simboličan naš uvoz pšenice iz također žitom ne baš prebogate Slovenije. Njegova vrijednost lani doseže 2,5 milijuna kuna, odnosno simboličnih 339.000 eura. Simbolične se vrijednosti vezuju i uz uvoz žita iz Italije.
Moguće je da neke naše tvrtke, a takva razmišljanja postoje, u BiH imaju tvrtke-kćeri pa "žongliraju" podacima