Regija
JASMIN DRAŠINAC KOLEKCIONAR JE RAZGLEDNICA

Najstarija je razglednica iz 1898., Dorina najvrjednija
Objavljeno 20. travnja, 2019.
Nekada su se izrađivale razglednice malih mjesta, pa tako i Sušina i Beljevine
NAŠICE

Jasmin Drašinac tijekom deset godina prikupio je više od 800 razglednica, a najviše njih, naravno, prikazuju Našice.

- Volim ovaj grad, tu sam rođen i odrastao, tu radim. Našice su specifične, niti su male niti velike, imaju sve, a uz to sve više napreduju. Za živjeti je mjesto poput Našica savršeno, bez gužve i vreve - objasnio je strastveni kolekcionar, koji uz razglednice skuplja i dionice Našičke štedionice, vrijednosne papire, značke i rukopise. Veliki je on zaljubljenik u povijest, a prvotni interes za razglednice tijekom godina je prerastao u ozbiljan hobi skupljanja.

Ljudi i gradovi
Među razglednicama svakako se ističe ona, kažu stručnjaci najvrjednija, ali i Jasminu najdraža, s potpisom naše skladateljice Dore Pejačević. Dora ju je tada poslala svojoj prijateljici kojoj prenosi vijest da će zimske praznike provesti u nekoliko europskih gradova - Parizu, Londonu i Dresdenu. Uz izgled razglednice, važan je i njezin sadržaj, što dokazuje i ova Dorina, iz čijeg se sadržaja vide financijske mogućnosti obitelji Pejačević, ali i društveni, kulturni, politički, sportski trendovi vremena u kojem je nastala.

Kada usporedi razglednice nekad i sada, Jasmin kaže da su prije na njima često bili ljudi, a danas se uglavnom vide prepoznatljive građevine. Tako su ljudi i njihove djelatnosti na razglednicama bili najzastupljeniji u vrijeme Austo-Ugarske Monarhije, dok je u vrijeme Jugoslavije 90 posto njih prikazivalo sam centar grada. Danas je sve više razglednica koje su načinjene od nekoliko fotografija, ali i na većini njih su prizori snimljeni iz ptičje perspektive. Razglednice su poput vremeplova, iz njih je, ističe Jasmin, moguće iščitati puno informacija. Uz sadržaj, bitan je i način pisanja te vrsta korištenog pisala. Tako se, gledajući razglednicu ili pismo, prema rukopisu mogu iščitati obrazovne i društvene razlike, jer krasopisom su pisali obrazovani i bogati, a običnom olovkom i nečitko puk.

Njegova najstarija razglednica u kolekciji potječe iz 1898. godine, a rađena je tehnikom litografije. Na njoj je nekoliko istaknutih građevina, ali i ljudi koji šetaju trgom. Jasmin ističe rijetke razglednice, među kojima su osobito vrijedne one s prikazom sinagoge u Našicama.

Pisma bez omotnice
- Drage su mi pogotovo one za koje znam da ih moji prijatelji kolekcionari nemaju jer prestižno je imati nešto jedinstveno - s osmijehom kaže našički kolekcionar, koji svoju zbirka nadopunjuje na Sajmu antikviteta u osječkoj Tvrđi ili preko interneta, na specijaliziranim stranicama. Podosta vrijednih razglednica dolazi iz Mađarske jer je Budimpešta, uz Beč, nekada bila "centar svijeta", što dokazuje da su ljudi iz tih mjesta često dolazili i posjećivali Našice.

- Našice su bile mjesto gdje je dolazila elita, vjerojatno zbog Pejačevića. No još jedan mogući razlog je i najveća tvornica za obradu drveta u Đurđenovcu - objašnjava Jasmin.

Uz svoj hobi on je puno naučio o povijesti grada i okolice, ali doznao i više o slanju pošiljaka u prošlosti. Najviše su mu u istraživanju pomogle djelatnice Zavičajnog muzeja Našice.

- One imaju povijesnog znanja, a ja imam strast za kolekcionarstvom - kaže Jasmin.

Nekada su se, na primjer, pisma slala bez omotnice, papir s tekstom presavijao se do prikladne veličine i tako slao. Također, žigovi su se na pisma i razglednice otiskivali pri odlasku i dolasku na odredište. Zanimljivo je i da su se nekada izrađivale razglednice malih mjesta, što je danas potpuno nezamislivo, pogotovo u Slavoniji. Tako Jasmin ima razglednice Sušina i Beljevine. Dosta ih je i iz današnjih općina Feričanci i Podgorač jer su to nekada bili Pejačevićevi vlastelinski posjedi. Danas svoje razglednice uglavnom imaju veća središta, a s ovog područja to su Našice i eventualno Đurđenovac.

Osim razglednica, Jasmin skuplja i stare dokumente vezane uz grad koji prikazuju obrtničke djelatnosti, a iz njih je vidljivo da su većinu obrta držali Židova, poznati i kao trgovci. Njegova želja je svoje razglednice objaviti u zborniku, u obliku našičke slikovne monografije, a volio bi na tome surađivati i s kolegama kolekcionarima iz Našica Josipom Sukom i Zdravkom Blaževićem.

- Nas trojica imamo skupa 90 posto razglednica izdanih na ovom području, no uvijek se negdje nađe nova - dodaje Jasmin, nadajući se da razglednice ipak neće izići iz upotrebe.

Ivona Ćosić
800

i više razglednica nalazi se u kolekciji Jasmina Drašinca, uz velik broj rukopisa, dokumenata i znački
Suradnik Muzeja
Jasmin je dugododišnji suradnik Zavičajnog muzeja Našice, s čijim djelatnicama istražuje pronađene razglednice te ih zajedno svrsatavaju u povijesno vrijeme i mjesto.

- Muzej dugo godina surađuje s Jasminom, ali i s drugim kolekcionarima razmjenjujući informacije. Mi ih ne smatramo konkurencijom, naprotiv, oni su naši suradnici. Zajedno radimo na zaštiti kulturno-povijesne baštine našega kraja - rekla je Silvija Lučevnjak, ravnateljica Muzeja.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike