Nedovoljna borba protiv korupcije, visoka porezna opterećenja, neučinkovita javna administracija i pravna (ne)sigurnost i dalje su najveće slabosti i rizici za investicije i poslovanje u Hrvatskoj, koju bi ove godine za ponovno investiranje odabralo manje kompanija nego lani, pokazala su nova istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Riječ je o, kako je u utorak na predstavljanju tih istraživanja objasnio direktor te komore Sven Thorsten Potthoff, redovitom istraživanju ekonomske i investicijske situacije u Hrvatskoj sa 150 anketiranih kompanija koje posluju u Hrvatskoj. Istraživanja su pokazala da oko 60 posto ispitanih ekonomsku situaciju u Hrvatskoj smatra negativnom.

"Iako blaga većina, ili 53 posto tvrtki, u 2019. očekuje da će sve biti isto, njih 29 posto da će biti gore, a samo 18 posto očekuje promjene nabolje, oko 60 posto ispitanih tvrtki smatra da je poslovna situacija, bar za njih, zadovoljavajuća, 26 posto da je dobra, a 14 posto da je loša. S druge strane, gotovo isti postotak, oko 60 posto, ukupnu ekonomsku situaciju ocjenjuje lošom, a 32 posto ih je zadovoljno", iznio je Potthoff, dodavši podatak da je 54 posto tvrtki kazalo kako bi ponovo izabralo Hrvatsku za investiranje, a 46 posto da ne bi. Onih koji bi to učinili manje je u postotku nego što ih je bilo prošle godine (68 posto) i ujedno najmanje njih u posljednjih pet godina, odnosno od 2015.

"Stvari se u Hrvatskoj ne mijenjaju, ili bar ne dovoljno brzo i dobro, i to je loše, iako je i prosjek u srednjoj i istočnoj Europi za ponovno investiranje manji ove nego što je bio prošle godine. U 2019. bi njih 79 posto ponovno investiralo u toj regiji, za razliku od njih 82 posto u 2018. S druge strane, pak, imamo Poljsku, gdje bi ponovo došlo investirati njih čak 95 posto", nastavio je Potthoff.

Predsjednik Komore Thomas Sichla, ujedno i direktor tvrtke Zagrebačke otpadne vode, slaže se u ocjenama da bi se u Hrvatskoj stvari mogle odvijati brže, pogotovo što je Hrvatska već pet godina u EU-u te je, kako kaže, u sve svoje zakone ugradila postavke EU zakonodavstva, ali kao da se to ne primjenjuje dovoljno dobro u praksi.

Stoga se ove godine i u istraživanju prosječna ocjena uvjeta poslovanja u Hrvatskoj spustila s lanjskih 3,49, na 3,55, pri čemu je najbolja ocjena 1, a najlošija 5. "Čekali smo da prođe vrijeme prilagodbe nakon ulaska u EU, ali ni nakon pet godina ne vidimo bitne zakonske i druge promjene koje bi vodile do unaprjeđivanja uvjeta i olakšavanja poslovanja", naglasio je Sichla. H