Novosti
ODNOSI SA SRBIJOM

I u lošim političkim odnosima raste ekonomska suradnja Hrvatske i Srbije
Objavljeno 15. travnja, 2019.
Subjekti iz Osječko-baranjske županije partnere iz Vojvodine imaju na čak 50 zajedničkih EU projekata

U proteklih pet godina trgovina između Hrvatske i Srbije gotovo je udvostručena. Hrvatski izvoz u Srbiju i uvoz iz te susjedne zemlje, prema podacima Sektora za međunarodne poslove i EU Hrvatske gospodarske komore, 2013. godine iznosio je ukupno 688,2 milijuna eura, a ukupna razmjena u 2018. godini iznosila je 1,24 milijarde eura.


Čak je lani ta razmjena i smanjena, zbog smanjenja hrvatskog izvoza za pet posto u odnosu prema 2017. godini. U 2018. godini Hrvatska je u Srbiju izvezla roba i usluga u vrijednosti 636,5 milijuna eura, a uvezla u vrijednosti od 600,1 milijun eura. Hrvatski izvoz u 2017. vrijedio je 670,1 milijun, a uvoz iz Srbije 575,1 milijun eura. Robna razmjena u svakom slučaju raste. Osim toga lani je Hrvatsku posjetilo 138.349 turista iz Srbije, što je povećanje od 9,9 posto u odnosu prema 2017. godini. Srpski turisti ostvarili su 592.519 noćenja, ili 15,8 posto više nego godinu prije.

Šoping i turizam

U Hrvatsku svakodnevno dolaze stotine građana Srbije u kupnju, na izlete, turističke posjete. U najvećem trgovačkom centru u Slavoniji - Portanovi kažu nam da su im u centru redoviti posjetitelji i kupci građani iz susjedne Vojvodine, što se vrlo lako može vidjeti po registracijama automobila na parkiralištu. I obrnuto. U Beograd, Novi Sad, Sombor ili Suboticu svakodnevno odlaze stotine hrvatskih građana također u kupnju ili turističke posjete. Slavoncima i Baranjcima blizak je recimo Novi Sad i nije nikakvo čudo u tom gradu na ulicama i parkiralištima vidjeti desetke automobila s registracijskim pločicama slavonskih gradova.


Lokalna samouprava, javne ustanove i udruge iz Hrvatske i Srbije vrlo dobro surađuju na desetcima vrijednih projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije. Posebice te oblike prekogranične suradnje na obostranu korist razvijaju u Osječko-baranjskoj županiji sa susjedima iz Vojvodine. Prema podacima Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije, subjekti s područja te županije partnere iz Srbije, odnosno AP Vojvodine, imaju na čak 50 zajedničkih EU projekata. Više ih imaju jedino s partnerima iz Mađarske (118), koja je odavno članica Europske unije.


Podaci HNB-a pokazuju kako je Hrvatska od 1993. godine do trećeg tromjesečja prošle godine u Srbiju uložila ukupno 801,8 milijuna eura, te se ta zemlja nalazi na četvrtom mjestu ukupnih inozemnih ulaganja Hrvatske u inozemstvu. Istina, srpska su ulaganja u Hrvatsku u istom razdoblju na razini mizernog milijuna eura.


Suradnja između dvije susjedne zemlje razvija se na mnogim razinama. Proizvodi iz Srbije odavno su se nakon rata i raspada zajedničke države vratili na police hrvatskih trgovina, kao i hrvatski na police srpskih trgovina. Zapravo ta suradnja donosi obostranu korist i ako govorimo o ekonomskom ili nekom općem razvoju Hrvatske, a posebice Slavonije i Baranje, ona jednostavno nema alternativu s obzirom na prirodnu oslonjenost jednih na druge. Međutim, istovremeno su hrvatsko-srpski politički odnosi na izuzetno niskoj razini. Surađuju recimo policije dviju država, navodno vrlo dobro u razmjeni informacija i suzbijanju međunarodnog kriminala. No, političari sve ovo prije spomenuto jednostavno ne prate. Istina, sporadično se i bez posebnih rezultata sastaju visoki državni dužnosnici. U petak je tako srpska premijerka Ana Brnabić u Dubrovniku rekla kako je spremna učiniti prvi korak i pozvati hrvatskog kolegu Andreja Plenkovića u posjet Srbiji, jer političke trzavice nikomu u regiji ne odgovaraju.
Retorika iz 90-ih

Zašto su, za razliku od drugih odnosa, politički odnosi tako loši? Naš politički analitičar Davor Gjenero kaže kako se ta dobra suradnja vidljiva u Slavoniji i Baranji ipak najviše odvija s Vojvodinom.

- Ne treba zaboraviti da je riječ o području, kojemu pripadaju Osijek, Pečuh u Mađarskoj ili Subotica i Novi Sad u Vojvodini, koje je u povijesti bilo jedna regija. Naravno da postoje i one stare veze iz razdoblja Jugoslavije. Postoje i realni interesi građana i poduzeća s obje strane granice. Građani, kada donose odluke, donose ih sukladno svojim interesima. U Srbiji postoji, kada je riječ o odnosima s Hrvatskom, snažan impuls iz građanskog društva. Vidi se to permanentno, pa i sada na ovim prosvjedima u Beogradu. Građanska društva su u Hrvatskoj i Srbiji sposobnija od sudionika u političkoj areni. Dodatno komplicira cijelu situaciju to što je u Beogradu na vlasti autoritarni režim koji svoj politički legitimitet izvlači iz retorike i filozofije koje su bile vladajuće 90-ih godina, režim koji nije posvećen europskoj integraciji i koji blokira bilo kakve odnose na državnoj razini. Hrvatska je sukladno toj situaciji stvorila političku filozofiju kako jednostavno politički u Srbiji ne treba raditi ništa i da se treba držati podalje od problema tako dugo dok se u Srbiji bitno ne promijene temeljni odnosi - kaže Gjenero.
Igor Mikulić
obostrana korist
Tržište propulzivnije od politike
BOLJE INTERESNA UDRUGA NEGO DRŽAVA
Na pitanje treba li ipak politika pomoći razvoj gospodarskih odnosa, Gjenero naglašava kako je mnogo bolje da ekonomske odnose u zemljama u kojima Hrvatska ne stoji dobro vodi Gospodarska komora, odnosno interesna udruga gospodarstvenika, nego država. "Članstvo u Komori još je uvijek obvezno i HGK ima resurs da financira takve projekte. U tom je smislu mnogo bolje oslanjati se na institucije građanskog društva nego na političke institucije. Od početka je tako. Prvi koji je poveo hrvatske tvrtke u Srbiju nije bio Tonino Picula, nego u to vrijeme prvi čovjek Komore Nadan Vidošević. Bilo je to racionalno ponašanje. Picula je morao održavati distancu prema Srbiji. Ta distanca pala je tek kada se u Zagrebu shvatilo da je tadašnji srpski premijer Zoran Đinđić mislio ozbiljno, ali to se dogodilo kasno", podsjeća Gjenero.
Davor Gjenero

politički analitičar

SRBIJA NIJE PROŠLA KATARZU

Na primjedbu da su Nijemci i Francuzi samo nekoliko godina nakon rata, u kojem su stradali milijuni ljudi, zajedno osnivali Europsku zajednicu za ugljen i čelik ili prethodnicu EU-a, dok se Hrvati i Srbi politički još uvijek nisu daleko odmaknuli u 23 godine, odnosno od rata koji je završio 1995. godine, Gjenero kaže kako su tu velike razlike. "U tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj nakon rata događala se radikalna denacifikacija. Postojala je snažna postratna reakcija građanskog društva. U Srbiji se to nikada nije dogodilo. Srbija nije prošla katarzu. U Srbiji se može vidjeti kako je za njih rat počeo 1999. godine kada su "ničim izazvane fašističke NATO snage počele bombardiranje Beograda", kaže Gjenero.
Možda ste propustili...

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA

Do kraja mjeseca o ugradnji dizala

OZNAČEN KRAJ OSMOG SAZIVA EUROPSKOG PARLAMENTA

Najnovija projekcija: HDZ-u pet budućih mandata, SDP-u tri

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ĐURO HRANIĆ ĐAKOVAČKO-OSJEČKI NADBISKUP

U službi novog pomoćnog biskupa posebno mjesto i težinu imat će grad Osijek

2

PROMJENE U SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA

Za obitelj s dvoje djece - subvencija sedam godina

3

KARLO RESSLER KANDIDAT HDZ-A ZA EUROPSKI PARLAMENT

Ključno je izabrati zastupnike koji će se znati založiti za RH