Prosječni očekivani životni vijek čovjeka produžio se za 5,5 godina u razdoblju od 2000. do 2016., objavila je Svjetska zdravstvena organizacija u godišnjem statističkom izvješću.

Oni koji su rođeni 2000. mogu se nadati da će prosječno živjeti 66,5 godina, a prosječna maksimalna očekivana životna dob na razini svijeta porasla je na 72 godine za djecu rođenu 16 godina poslije, navodi se u izvješću. Broj godina za koje se može očekivati da će biti proživljene u punom zdravlju, tzv. zdrave godine života, porastao je s prosječnih 58,5 u 2000. na prosječno 63,3 u 2016. godini. Globalni podatci također pokazuju znatne razlike između bogatog i siromašnog dijela svijeta. Ljudi u bogatijim zemljama mogu oečkivati da će živjeti prosječno 18 godina duže od stanovnika nerazvijenih zemalja.

Iako vodeća u regiji po očekivanom životnom vijeku, Hrvatska u odnosu prema razvijenim zemljama Europske unije zaostaje nekoliko godina. Za one rođene 2000. prosječni životni vijek porast će na 74,4 godine (muškarci 70,7 a žene 78,0), a tzv. zdrave godine života prosječno su za te hrvatske građane 65,9 godina (za muškarce 63, za žene 68,8 godina). Za najmlađe građane Hrvatske, rođene 2016., prosječni očekivani životni vijek je 78,3 godine (za muškarce 75, za žene 81,5 godina), a prosječno će imati 69 tzv. zdravih godina života (muškarci 66,4 godine, žene 71,7 godina). U odnosu prema očekivanim zdravim godinama života u razvijenim europskim državama, Hrvatska zaostaje između tri i četiri godine.

Muškarci diljem svijeta imaju mnogo veće izglede umrijeti od nezaraznih bolesti koje se mogu spriječiti i liječiti te u prometnim nesrećama. Od 40 vodećih uzroka smrti 33 uzroka više pridonose skraćenju životnog vijeka kod muškaraca nego kod žena. U 2016. izgledi za smrt 30-godišnje osobe od nezaraznih bolesti u dobi mlađoj od 70 godina bila je 44 posto veća za muškarce nego za žene. Globalne stope samoubojstava 75 posto su bile više za muškarce nego za žene u 2016.

Smrti u prometnim nesrećama više su nego dvostruko brojnije kod muškaraca starijih od 15 godina nego za žene starije od 15 godina. Smrtnost zbog ubojstava četiri je puta veća za muškarce nego za žene.

Istraživanje je također potvrdilo kako žene prosječno nadžive muškarce u svim zemljama svijeta, a posebno u razvijenim zemljama. No jaz između očekivanog životnog vijeka muškaraca i žena najmanji je u zemljama u kojima žene nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti. U zemljama u kojima žene imaju pristup zdravstvenoj zaštiti smanjuje se broj smrti rodilja i time raste očekivani životni vijek žena. U siromašnim zemljama, u kojima je manje zdravstvenih ustanova, umre svaka 41. rodilja, a razvijenim zemljama na 3300 rodilja umre jedna.

U suprotnosti s uzlaznim trendovima u većini ekonomski naprednih zemalja, očekivani životni vijek, pak, u SAD-u se proteklih nekoliko godina skratio. Prikupljeni su podatci pokazali kako je očekivani životni vijek u SAD-u pao sa 79 godina u 2014. na 78,5 godina u 2016. godini.

No taj silazni američki trend potaknut je smrtima od predoziranja drogom i samoubojstvima, objavio je prošle godine američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Pretilost, od koje pate milijuni Amerikanaca, drugi je razlog, kazala je predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije Samira Asma u Ženevi.