Objavljeno 13. travnja, 2019.
Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem postaje ne samo gospodarski nego i politički problem, koji će se teško riješiti bez jasnog i čvrstog stava Ministarstva poljoprivrede, a čije će nerješavanje i dalje pridonositi depopulaciji ruralnih područja, istaknuto je u petak na okruglom stolu o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem u Osijeku.
Predsjednik Udruge Život, koja je organizirala okrugli stol, Vladimir Margeta, upozorio je da je prošlo više od godinu dana od donošenja Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, a gotovo se ništa nije postiglo, jer je, kako tvrdi, odobreno manje od trećine gospodarskih programa koje su općine i gradovi dostavili u Ministarstvo poljoprivrede, zbog čega natječaji stoje. Govoreći o obnovi koncesijskih ugovora sa zrcalnim tvrtkama iz bivšeg sustava Agrokor, Margeta ističe stav udruge da je poljoprivredno zemljište osnovni resurs poljoprivredne proizvodnje i da treba biti privatizirano, odnosno da treba provesti reviziju dosadašnje raspodjele državnog zemljišta.
Neki načelnici još nisu potpisali produženje ugovora, a kažu nam da ih se pritišće da se to što prije učini. To je situacija koja nije dobra, koja će i dalje rezultirati procesima kojima smo bili svjedoci posljednjih godina - depopulaciji i demografskoj katastrofi, upravo zbog nemogućnosti da ljudi koji se žele baviti poljoprivredom dobiju zemlju, ili je dobiju po zakupninama koje su nekoliko puta više od zakupnina koje plaćaju tvrtke iz bivšeg sustava Agrokor, upozorio je Margeta.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Snježana Kraml izvijestila je kako je u Ministarstvu do sada zaprimljen 381 program, od čega je na 168 programa Ministarstvo dalo suglasnost, pri čemu je iz Osječko-baranjske županije dostavljeno 38 programa, od čega je suglasnost dana na 24 programa, pa se te jedinice lokalne samouprave mogu početi pripremati za provedbu natječaja.
Ostali programi su u pravilu obrađeni. Oni koji su kvalitetno odrađeni upućeni su županijama na usvajanje, a neki imaju određenih nedostataka pa su vraćeni na ispravak jedinicama lokalne samouprave, s uputom kako to napraviti, dodala je.
Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić ocijenio je kako načelnici i gradonačelnici, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu mogu "praktično samostalno odlučivati žele li ili ne žele potpisivati određene ugovore ili anekse ugovora", a s druge strane imamo Zakon o izvanrednoj upravi, koji se odnosi na bivšu Agrokor grupu, gdje se govori da se to može provesti po sili zakona.
H
Uskoro novi pravilnik
U ovome trenutku nedostaje jasan stav Ministarstva poljoprivrede o tome kako će se ubuduće odvijati to potpisivanje aneksa, a rok je vrlo blizu, jer je 15. svibnja rok za prijavu izravnih plaćanja, upozorio je Tomislav Panenić. Podsjetio je kako je nadležno ministarstvo najavilo novi pravilnik, koji se pojavio u javnoj raspravi, i koji bi revalorizacijom trebao ukloniti dio problema, što se odnosi na ujednačavanje cijena, ali se pribojava da će, iako tvrtke iz bivšeg sustava Agrokor prihvaćaju revalorizaciju cijena, biti poslovnih sustava koji neće baš tako prihvatiti tu inicijativu i da će pružati otpor znatnijem podizanju zakupnina. Smatra kako ćemo doći u situaciju u kojoj će načelnici i gradonačelnici prenijeti odlučivanje na općinska i gradska vijeća, koja će, zbog svog sastava, u kojem ima i poljoprivrednih proizvođača, vrlo teško donijeti odluke u korist tvrtki sljednica sustava Agrokor. Doći ćemo u situaciju da će jedan dio lokalnih samoupava potpisati ugovore, a drugi neće i pitanje je što onda napraviti. Mislim da čelnici lokalne samouprave traže od Vlade da preuzme odgovornost, ustvrdio je Panenić.