Izravna plaćanja pomažu u očuvanju poljoprivrede jamčeći poljoprivrednicima minimalnu stabilnost dohotka, uz osiguranje dugoročne održivosti, odnosno otpornosti na fluktuacije cijena. Na razini EU-a prosječno čine 30 % poljoprivrednog dohotka, a u RH je taj postotak znatno viši – čak i 40 %.“Riječ je o naknadi za sve aspekte rada poljoprivrednika koje tržište ne uzima u obzir, dakle riječ je o javnim uslugama bitnim svim stanovnicima naše zemlje. Naime, reforma iz 2013. godine uvjetuje isplate izravnih plaćanja poštovanjem poljoprivrednih praksi koje imaju učinaka na očuvanje bioraznolikosti, kvalitete tla, okoliša općenito”, navodi potpredsjednik Vlade RH i resorni ministar Tomislav Tolušić te dodaje: “Poljoprivrednici danas, da bi dobili izravna plaćanja, vode računa o diversifikaciji kultura, održavanju trajnih pašnjaka, ekoloških zona, strogim normama u području zaštite okoliša, sigurnosti hrane, dobrobiti životinja, svemu onome što mi nazivamo višestruka sukladnost. Upravo zbog toga Hrvatska se itekako zalaže za održavanje tog dijela proračuna u budućem okviru Zajedničke poljoprivredne politike – riječ je o potrebi odgovarajućeg vrednovanja doprinosa poljoprivrednika budućnosti zemlje i života.”
Najvećim dijelom izravna plaćanja financiraju se iz sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a preostalim dijelom iz državnog proračuna.
Struktura hrvatskog programa izravnih plaćanja utvrđena je u dokumentu Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015. - 2020. a provedba programa izravnih plaćanja uređena je Zakonom o poljoprivredi i pravilnicima o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja, koji se donose za svaku proizvodnu godinu prije početka podnošenja zahtjeva za potporu (zahtjevi se podnose uglavnom u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja). Osnovna struktura obuhvaća mjere potpore po površini, tj. proizvodno nevezane potpore, proizvodno vezane potpore i potpore za male poljoprivrednike.
Vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja za razdoblje 2021. - 2027. godine, prema prijedlogu Europske komisije u Uredbi o utvrđivanju pravila o potpori za ZPP strateške planove, sudeći prema prijedlogu, bit će slične sadašnjoj omotnici te će i dalje obuhvaćati proizvodno nevezana i proizvodno vezana plaćanja. Isplate iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda postupno se povećavaju, pa je tako u 2015. godini iznos plaćanja iz spomenutog fonda bio 183,7 milijuna eura, a u 2019. predviđeni je iznos iz EU-a 317,6 milijuna eura.
Osuvremenjivanje
Što se očekuje od spajanja izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja u jedan strateški plan?
Tomislav Tolušić kaže: “Izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja čvrsto su povezane – u prvom je slučaju riječ o omogućivanju redovitog, bar minimalnog, dohotka poljoprivredniku i dobivanju naknade za određene isporučene javne usluge poput zaštite okoliša, a u drugom slučaju, kod ruralnog razvoja, radi se o osuvremenjivanju gospodarstva uz poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Jedno bez drugog ne ide. Zajednička poljoprivredna politika mora biti relevantna i prilagodljiva, svijet i izazovi brzo se mijenjaju – klimatske promjene, nestabilnost cijena, depopulacija ruralnog prostora – poljoprivrednici se neprestano prilagođavaju i smatram dobrodošlim svako pojednostavljenje zajedničke poljoprivredne politike.”
Budući ZPP, stupovi spojeni u jedan strateški plan, usredotočit će se na devet glavnih ciljeva: poticanje održivog prihoda i otpornosti gospodarstava na izazove, snažniju tržišnu orijentaciju i povećanje konkurentnosti s pomoću istraživanja, tehnologije i digitalizacije, poboljšanjem položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu, doprinos ublažavanju klimatskih promjena uz razvoj održive energije, doprinos zaštiti bioraznolikosti, privlačenje mladih poljoprivrednika, promicanje zapošljavanja, rasta i socijalne uključenosti, poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve glede hrane i zdravlja te dobrobit životinja.
Tomislav Tolušić: “U praksi, uoči usvajanja nove regulative, sve to nastojimo raditi. Prioritizirali smo određene sektore, nastojeći se, u prije prevelikom broju odabranih operacija, fokusirati i pronaći dodatna sredstva za najatraktivnije i najpotrebnije – ulaganja u modernizaciju i povećanje konkurentnosti i vitalne ruralne zajednice. Započinjemo izgradnju jedinstvene informacijske i upravljačke platforme poljoprivrede i nastojimo brže ugovoriti i isplatiti sredstva za mlade poljoprivrednike iz Programa ruralnog razvoja. Uveli smo mjeru Dobrobit životinja, a za nove financijske instrumente, tj. mikro i male kredite, bilježi se velik interes od samog početka, u provedbena tijela zaprimljeno je gotovo 150 zahtjeva, od kojih je gotovo 90 % odobreno, a dio njih već isplaćen. Iako imamo određene prijepore oko budućeg ZPP-a, smatram da je dobro što će države članice, poštujući osnovne zajedničke ciljeve, jedinstveno tržište i slobodu natjecanja na razini EU-a, moći strateški plan krojiti prema svojim konkretnim potrebama u puno većoj mjeri nego dosad.”
Veća fleksibilnost
Osim osiguranja veće fleksibilnosti državama članicama pri odabiru najprikladnijih mjera, u Ministarstvu poljoprivrede smatraju osobito važnim osiguranje učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja u svakoj državi članici i poticanje uvođenja novih tehnologija za pojednostavljenje rada, primjerice uspostavu sustava praćenja na temelju daljinskog promatranja umjesto tradicionalnih metoda kontrola na terenu. Poticat će se uporaba geoprostornih aplikacija i satelitskih tehnologija s pomoću kojih će poljoprivrednici iznositi točne informacije, sniziti stope pogrešaka i izbjeći sankcije.
Kad je riječ o budućnosti mladih poljoprivrednika ZPP u novom razdoblju privlačenje mladih ljudi u poljoprivredni sektor i poticanje održivosti njihovih gospodarstava smatra jednim od glavnih prioriteta.
Mladi će koristiti niz mjera, a države članice morat će rezervirati najmanje 2 % svojih nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja uz posebnu potporu za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika ili preko dodatnog plaćanja ili preko strukturne potpore za pokretanje poslovanja. Najviši iznos potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika bit će 100.000 eura, a svaka zemlja u sklopu svojeg strateškog plana predstavit će konkretnu strategiju za privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika. Minimalni godišnji iznos koji će RH iz omotnice koja se odnosi na izravna plaćanja osigurati za privlačenje mladih poljoprivrednika u 2021. godini bit će 6,87 milijuna eura, nakon čega bi u svakoj godini do 2027. trebao biti 7,35 milijuna eura.
“Novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu osigurat će se bolji pristup zemljištu mladim poljoprivrednicima, a posebnu pozornost ćemo, osim odgovarajućem korištenju predviđenih mjera, posvetiti partnerstvima gospodarstava među naraštajima zbog prijenosa znanja i podržavanju inovativnih organizacija među mladim poljoprivrednicima. Kako se mladi suočavaju sa znatnim teškoćama u prikupljanju financijskih sredstava s obzirom na niske prinose u početnoj fazi poslovanja, financijskim instrumentima premostit ćemo takav jaz”, kazao je ministar Tolušić.
Zdenka Rupčić
Za očuvanje okoliša, ekološki uzgoj i područja s posebnim ograničenjima u Slavoniji, Baranji i Srijemu isplaćena su gotovo 772 milijuna kuna od pristupanja EU-u
Nova informativna kampanja Ministarstva poljoprivrede POLJOPRIVREDNIK ZA 10
Poljoprivrednik za 10 – nova je informativna kampanja Ministarstva poljoprivrede, koja ima za cilj potaknuti poljoprivrednike da zaštite i očuvaju okoliš na svojim poljoprivrednim gospodarstvima koja nadilaze zakonski propisane zahtjeve. Prihvaćanjem određenih praksi i metoda uzgoja koje nadilaze osnovne standarde, poljoprivredniku se kroz mjeru 10 plaćaju povećani troškovi ili izgubljeni prihod u usporedbi s uobičajenom poljoprivrednom proizvodnjom. Utjecaj poljoprivrede na okoliš i ruralni prostor vrlo je velik, a kroz mjeru 10 nastoji se smanjiti ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse i bioraznolikost. Veza između poljoprivrednika i okoliša čvršća je nego u bilo kojoj drugoj djelatnosti – poljoprivrednik, osim što je stup proizvodnje hrane bez kojeg se ne može, na prostoru koji koristi upravlja najvažnijim prirodnim potencijalima – tlom, vodom i zrakom, dakle javnim okolišnim dobrima. Taj odnos izrazito je kompleksan i ne treba zaboraviti da su mnogi jedinstveni krajobrazi bogati biljnim i životinjskim svijetom nastali zahvaljujući održavanju posebnih poljoprivrednih praksi, pa ih je jedino s pomoću takvih praksi moguće zadržati. S druge strane, nepravilne poljoprivredne prakse mogu imati negativan efekt na okoliš i pridonijeti zagađenju zraka, tla i vode, uništenju vrijednih krajobraza, staništa i time pridonijeti nestanku brojnih vrsta. Za provedbu ove mjere u programskom razdoblju 2014. - 2020. osigurano je čak 138 milijuna eura.
Mjere programa izravnih plaćanja u razdoblju 2015. - 2020. godine
MJERE POTPORE PO POVRŠINI - PROIZVODNO NEVEZANE POTPORE
Osnovno plaćanje - dodjeljuje se za površine prihvatljivog poljoprivrednog zemljišta prema pravima na plaćanje, iznos ovisi o vrijednosti prava na plaćanje pa nije jednak za sve poljoprivrednike.
Zeleno plaćanje – plaćanje po površini prihvatljivog poljoprivrednog zemljišta, u postotku osnovnog plaćanja; podrazumijeva primjenu raznolikosti usjeva, održavanja trajnih travnjaka i održavanja ekološki važnih površina na poljoprivrednom gospodarstvu kako bi se potaknuo održivi razvoj poljoprivrede. Iznosi 70 % vrijednosti osnovnog plaćanja.
Preraspodijeljeno plaćanje – dodatna potpora za prvih 20 prihvatljivih hektara, čiji je učinak važniji malim i srednjim gospodarstvima.
Potpora za nove mlade poljoprivrednike – dodatni iznos od 25 % prosječnog plaćanja po hektaru tijekom najviše pet godina za prvih 50 ha dobivaju fizičke osobe koje nisu starije od 40 godina u godini podnošenja zahtjeva ako su u razdoblju od pet godina prije podnošenja zahtjeva osnovale ili preuzele poljoprivredno gospodarstvo; uvjet je završeno minimalno srednjoškolsko obrazovanje poljoprivrednog, prehrambenog ili veterinarskog usmjerenja ili završena stručna edukacija.
OSTALE MJERE POTPORE:
Proizvodno vezana potpora – vezana uz proizvodnju u sektorima koje zbog utvrđenih problema pada proizvodnje i profitabilnosti treba dodatno zaštititi, isplaćuje se po hektaru ili grlu. Proizvodno vezana plaćanja ne ovise o osnovnom plaćanju (pravima), tako da ih mogu ostvarivati i korisnici koji nemaju dodijeljena osnovna prava na plaćanja.
Dodjeljuje se za:
- mliječne krave
- tov junadi
- krave dojilje
- ovce i koze
- povrće, osim krumpira (za najmanje 1 ha, a najviše 10 ha)
- voće, osim maslina (za najmanje 2 ha, a najviše 10 ha)
- šećernu repu, okvirni iznos
- proteinske kulture koje uzgajaju proizvođači u sektoru stočarstva.
Potpora za male poljoprivrednike – svi poljoprivrednici čiji ukupni godišnji iznos izravnih plaćanja nije prelazio 5000 kn 2015. godine automatski su uključeni u taj program, uz obavijest o okvirnom iznosu potpore i mogućnost odustajanja od programa do 15. listopada 2015. (i svake godine nakon toga).
Povećanje konkurentnosti
SLAVONIJA, BARANJA I SRIJEM U IZRAVNIM POTPORAMA
Od ukupno 5,63 milijarde kuna, koliko je dosad isplaćeno za poljoprivredu Slavonije, Baranje i Srijema od ulaska RH u EU, čak 4,17 milijardi kuna odnosi se na izravna plaćanja, odnosno ono što smo dosad nazivali I. stupom Zajedničke poljoprivredne politike. Naime, I. stup je namijenjen osiguranju stabilnog dohotka poljoprivrednika, a II. stup, koji se najvećim dijelom financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, namijenjen je povećanju konkurentnosti i očuvanju vitalnosti sela, podržavanjem programa ulaganja, osuvremenjivanja i podupiranjem poljoprivrednih i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Za očekivati je da će, s obzirom na rast ugovaranja i isplata iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020., udio isplata iz tog, II. stupa u ukupnim potporama rasti, što će, smatraju u Ministarstvu poljoprivrede, promijeniti sliku Slavonije i povećati konkurentnost naše poljoprivrede. Zajednički, oba stupa, tj. oba poljoprivredna fonda EU-a, pridonose i posebnim klimatskim i okolišnim EU ciljevima. U sljedećem razdoblju, od 2021. do 2027., umjesto dva odvojena stupa predviđena je izrada jedinstvenog nacionalnog strateškog plana.
IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA
U Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. uvrštene su tri tzv. IAKS mjere, a upravo te mjere čine poveznicu između dva dosadašnja stupa, jer je njima cilj, kao i izravnim plaćanjima dijelom, pridonijeti očuvanju okoliša i održivosti poljoprivrede. Upravo zbog toga, kao i zbog načina plaćanja, jedinstveni zahtjev za potporu koji poljoprivrednici svake godine podnose Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, osim izravnih plaćanja obuhvaća i zahtjev za potporu za provođenje IAKS mjera ruralnog razvoja.
Spomenute tri mjere jesu Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene (Mjera 10), Ekološki uzgoj (Mjera 11) i Plaćanja područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima (Mjera 13). Naziv IAKS odnosi se na sustav prijave, administrativne kontrole i praćenja koristi za provedbu tih mjera – Integrirani administrativni kontrolni sustav. Valja naglasiti da, iako države članice imaju slobodu odabira pojedinih mjera, Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, obvezna je mjera koju mora sadržavati svaki program ruralnog razvoja. Zbog toga, a s obzirom na manji interes za korištenje te mjere u odnosu prema drugim dvjema (11 i 13, vidjeti Tablicu 3.), ove je godine pokrenuta posebna kampanja Poljoprivrednik za 10, kojoj je cilj istaknuti prednosti korištenja Mjere 10 u Programu ruralnog razvoja.
Dodatne potpore za govedarstvo
Prva izvješća Državnog zavoda za statistiku procjenjuju pad u govedarstvu za nešto više od 8 % u 2018. godini u odnosu prema 2017. U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da su svjesni tog problema te da poduzimaju konkretne korake pa su stoga prošle godine pokrenuli novi trogodišnji Program obnove narušenog potencijala u sektoru govedarstva, vrijedan 195 milijuna kuna. Riječ je o prvoj takvoj vrsti državne potpore odobrenpj od Europske komisije nakon pristupanja. Potpora je usmjerena na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine u rangu mikro i malih poduzeća, a očekivanja su da će Program u trogodišnjem razdoblju rezultirati kupnjom najmanje 6000 steonih junica te uzgojem oko 70.000 rasplodnih junica na hrvatskim farmama.