Novosti
SLAVONSKE ŠKOLE NA UDARU

Upitan status 61 matične osnovne škole, uskoro sastanak župana svih pet slavonskih županija
Objavljeno 12. travnja, 2019.
Ako se škole ugase, ta sela postat će mrtva, kaže jedna ravnateljica

Sve škole koje imaju manje od 150 učenika nisu optimalne i o njihovoj sudbini u sljedećih će nekoliko mjeseci morati odlučiti njihovi osnivači - županije, gradovi, općine. Vijest je to koja se zakotrljala najavom ministrice obrazovanja Blaženke Divjak još sredinom ožujka kada je javnosti obznanila da se pristupa izradi nove mreže škola, za što su upute osnivačima predstavljene u Zagrebu u veljači. Ovih je dana sve eskaliralo.
Prema smjernicama osnivačima za izradu nove mreže škola, optimalnom se smatra škola koja ima između 300 i 500 učenika s razrednim odjelima od 20 do 24 učenika. Upitan je status ukupno 174 trenutačno "neoptimalnih" matičnih osnovnih škola u cijeloj Hrvatskoj. Ali i 29 matičnih srednjih škola. Mogle bi se ugasiti, ili postati područne, što bi u konačnici dovelo i do ostvarenja jednoga od ciljeva, a to je rezanje troškova. Što će biti s djelatnicima škola koji bi mogli postati tehnološki višak, učenicima putnicima, životu u malim mjestima..., mnogo je pitanja. Golemi dio "neželjenog kolača" otkrivamo iz javno dostupnih podataka Ministarstva obrazovanja u aplikaciji „ŠER”, a to otpada baš na Slavoniju. Kako saznajemo, sve će ovo biti u fokusu pozornosti na sljedećem sastanku pet slavonskih župana.

Loša demografska slika


U pet slavonskih županija 61 osnovna matična škola s nedovoljnim brojem učenika ne opravdava samostalnost rada. No opravdan razlog za strah imaju i neke slavonske srednje škole ispod "optimalne crte". Primjerice, Srednja škola Josipa Kozarca u Đurđenovcu ima samo 51 učenika, Srednja škola Dalj 78 učenika, Gimnazija Beli Manastir njih 106. Ravnatelj OŠ Grigora Viteza u Poljani sa svojih 118 učenika nada se da će njihova škola i dalje raditi kao do sada.
- Nadam se da to naš osnivač neće dopustiti. Ionako je demografska slika loša, tu je iseljavanje, nezaposlenost. Ako se bude razmatralo o prelasku škole u područnu, vjerujem da će doći do velikog bojkota, ponajprije među roditeljima, jer naši učenici nisu samo iz Poljane, već putuju iz sedam okolnih sela gdje su područne škole vremenom ugašene. Isto tako, za izdavanje potvrda, svjedodžbi, morali bismo ići 20-ak kilometara do Lipika – kaže ravnatelj požeško-slavonske škole Tibor Nagy.
A upravo je ta županija pretposljednja prema brojnosti učenika. Iz Županije nam kažu kako neće dopustiti zatvaranje ni jedne škole. Smatraju, takav način uštede nije dobar. Naime, kako su nam rekli, obnovili su sve područne škole, obnavljaju i matične, a sve s ciljem da mlade s obiteljima zadrže u tim mjestima. Žele i da djeca, ona najmanja, od 1. do 4. razreda, imaju što kraći put do škole. Premda je, svjesni su, demografska slika u županiji loša, ipak su ove godine upisali sedam prvašića više. Rečeno nam je kako će se sve još pomno analizirati na sastanku pet slavonskih županija. No stava su kako je dosadašnji model prihvatljiviji. Napominju da bi se uštede trebale postizati, primjerice na energentima.
A to radi i Osječko-baranjska županija koja je već energetski obnovila i obnavlja desetke škola. U ovoj županiji četiri su srednje škole ispod 150 učenika, a matičnih osnovnih 14. Pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu Sandra Filipović kaže kako još službene smjernice nisu donesene i dostavljene, i da ne treba trčati pred rudo. Za izradu plana nove mreže, osnivači bi, spekulira se, imali rok od šest mjeseci. Prije toga - javna rasprava smjernica.
- Sigurno ćemo sagledati sve demografske i gospodarske kriterije važne u odlučivanju. Sve je vrlo osjetljivo, što zbog djece i tehnoloških viškova, ali i samih sredina. Jer ako se ukine škola tko će više željeti živjeti u tom mjestu. Jedno je sigurno, zastupat ćemo interese Osječko-baranjske županije da bi ruralne sredine opstale – komentirala nam je pročelnica Filipović.

Mrtva sela


A bez škole i selo će odumrijeti, smatra ravnateljica OŠ Čakovci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, jedne od 16 škola koje ne znaju kakva ih sudbina čeka. No i oni imaju potporu Županije, odakle smatraju da bi se istok Hrvatske iz ovih planova trebao izuzeti. Ovu matičnu školu pohađa 46 učenika, a područne škole s po desetak djece djeluju u Berku, Tompojevcima i Mikluševcu. Dvije su iz temelja novosagrađene škole u proteklih desetak godina, a druge idu u energetsku obnovu. Uvjeti idealni.
- Ako se škole ugase ta će sela postati mrtva, što će te ljude zadržati, zašto smo ih sagradili? Ne govorim samo o našim područnim školama, nego i o drugim mjestima. Govorimo o mjestima u kojima nema trgovine, mjestima u kojima sve što se događa, događa se u školi. Kad su priredbe, cijelo selo dođe u školu, i tko ima djecu, i tko nema. Mislim da djeca nisu prostor i mjesto gdje bi se trebalo štedjeti - mnogo je pitanja pred ravnateljicom Marinom Balić koja brine i o školarcima putnicima, i o osoblju.
- S druge strane, ako se spoje dvije škole, osim ušteda koje se namjeravaju postići smanjenjem broja administrativnog osoblja i ravnatelja, mogla bi nastati lančana reakcija i bez posla ostati i spremačice, domari, učiteljice iz područnih škola, a naše su četiri u pitanju. Zaključuje: nikakve to uštede ni dobro neće donijeti. Trebaju li šestogodišnjaci i sedmogodišnjaci ustajati u šest ujutro da bi putovali do škole, tko će platiti troškove prijevoza autobosom koji samo za učenike predmetne nastave za tek pet kilometara vožnje mjesečno koštaju 45.000 kuna - pita se.
I demograf s Instituta Ivo Pilar dr. sc. Dražen Živić kaže, kada škola ode iz mjesta, gotovo je. Kao i pošta ili trgovina.

Jasenka Pejaković
Dražen Živić

demograf
Ne vidim da je sve ovo dobro promišljen strateški interes. Tako donositi arbitrarne odluke u našim uvjetima, kada je svaki čovjek u svakom mjestu zlata vrijedan da ostane živjeti tamo, kakva se to poruka šalje...
SMJERNICE ĆE TEK U JAVNU RASPRAVU
Ministarstvo obrazovanja o svemu je u medijima već komentiralo kako ništa od ovoga ne znači da će škole s manje od 150 učenika staviti ključ u bravu, nego da je za te škole moguća statusna promjena, a da će sve biti usuglašeno s osnivačima. Također ističu kako će smjernice prezentirane upravo osnivačima tek morati proći javnu raspravu nakon što se donese njihov konačan prijedlog. Isto tako, još ranije, ministrica Divjak kazala je kako zbog svega ne očekuje značajno ukidanje radnih mjesta, već bi moglo donijeti bolje preduvjete za uvođenje najavljene cjelodnevne nastave.
ŽELIMO LI PRAZNE PROSTORE?

Ugledni hrvatski demograf dr. sc. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar kaže nam kako nije protiv redefiniranja mreže škola, ali plaši se da je motiv u ekonomskom racionalizmu vođen krilaticom “smanjimo troškove”, bez ozbiljnih demografskih projekcija.
- Kada razmišljate o tome da bi neka matična škola mogla postati područna nekoj školi s većim brojem učenika, a da se neke područne škole ukinu, iza svake odluke trebala bi stajati vrlo duboka i detaljna analiza koja ne uključuje samo ekonomske parametre, nego i stratešku opredijeljenost u kontekstu želimo li da se naši prostori i dalje prazne. U trenutku kada se škola fizički ugasi, nikada se neće obnoviti. I ono malo demografskog potencijala na tom prostoru nestat će. Roditelji će s djecom seliti u mjesta gdje im mogu omogućiti školovanje, i to od prvog razreda. Ovdje ne problematiziramo formalna pripajanja, a da se ništa ne promijeni. To je samo paravan za ukidanje i zatvaranje. A ako je motiv racionalizacija troškova, onda je prema mom sudu posve pogrešan - kaže Živić.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AKO SE ŠTRAJK U ŠKOLAMA NASTAVI:

Izgubljene sate učenici će morati nadoknaditi

2

BOJNIK IZ ĐAKOVA O OKLOPNOM VOZILU U BEOGRADU

Tenkom kojim se hvale Delije uništili smo više od 30 srpskih vozila

3

BURNO NA SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

Penava: Nisu stečeni uvjeti za uvođenje ćirilice u Vukovaru