Iako je do premijere ostalo više od dva i pol mjeseca, u osječkom se HNK-u već mjesecima užurbano radi na novom premijernom naslovu, Donjogradskoj obali autora Drage Hedla. Praizvedbu toga komada redateljski potpisuje Zlatko Sviben. S obzirom na to da je riječ o najvećem do sada kazališnom projektu postavljenom u nekom hrvatskom teatru, koji uključuje čak 89 uloga, to zaslužuje i neke novine. Jedna, ona važnija, jest da će zbog njega - i ambijentalne izvedbe - prvi put u 18 godina biti pomaknuto otvorenje Osječkoga ljeta kulture, s tradicionalnog 29. lipnja, blagdana zaštitnika Osijeka, Sv. Petra i Pavla, na dan prije.

Druga je novina i javna prva proba, kojoj su se - uz većinu glumačkog ansambla i autorskog tima, odazvali i brojni osječki mediji, ali i gradonačelnik Ivan Vrkić, Dražen Alerić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka, i Danijela Klobučar, voditeljica Odsjeka za kulturu. Nova intendantica Dražena Vrselja ponosno je jučer u Zelenoj dvorani najavila taj grandiozni projekt, koji je ujedinio HNK, Akademiju za umjetnost i kulturu i Dječje kazalište Branka Mihaljevića (čiji ravnatelj Ivica Lučić glumi u predstavi, kao i 12 polaznika Dramskog studija, koji vodi Lidija Helajz).


- Nitko ovo do sada nije radio, pa ni ja - okupio 89 glumaca na sceni, od kojih je 12 djece. Bit će čudo ako ovo uspije. U HNK-u se paralelno rade tri projekta, neke glumce, osim danas, ne ću vidjeti do 1. lipnja, a to će biti manje od mjesec dana do premijere - ozbiljno zabrinut počeo je jučer Zlatko Sviben obraćanje ansamblu, vodstvu HNK-a, predstavnicima Grada, autorskoj ekipi. Umjesto cjelogodišnjeg snimanja, u sva četiri godišnja doba, što je dogovoreno 2017., snimanje su ugurali u samo mjesec-dva jer nemaju sve glumce na raspolaganju, napomenuo je Sviben, pohvalivši snimatelja Josipa Grizbahera, s kojim pokušavaju nemoguće. Nada se Sviben da će uspjeti, iako to njegov smiješak nije potvrđivao. Jedno od "čuda" je i ravnatelj Dječjeg kazališta, Ivica Lučić, koji je, tvrdi Sviben, pet minuta prije početka prve probe saznao da u predstavi ima i ulogu.


- Posljednja masovna predstava, s 40 glumaca, trebala je biti Krležino Kraljevo u Gavelli 1970. Osijek sada postavlja predstavu s najviše glumaca do sada u Hrvatskoj. Osijek ih je uspio skupiti toliko u jednom projektu unatoč brojnim sapunicama koje snimaju i drugim projektima. Moguće je čudo da oni imaju toliko volje i da rade više nego što je zakonom propisano. Rade tri projekta istodobno. Ovo smo zamisli posve drukčije. Sad smo u to ušli i vidjet ćemo kako će biti - oprezno Sviben najavljuje izvedbu koju naziva scenokino roman. Često ih u snimanju ometa vrijeme. Snimljeni materijal publika će paralelno gledati uz scenski dio.


- Na filmu je lakše napraviti pripovjedača, mi to sada moramo napraviti. Danas je često predstava između dva žanra, poput koreodrame. I naša je predstava žanrovski negdje između, jer je to danas moguće. Ovo je ogroman posao, a ja nemam dovoljno vremena. Premijera je 28. lipnja, a ja do 1. lipnja nemam ni sve glumce, pa razmišljam hoću li odustati ili ne. Ovo nije normalno. Pravne i ine stvari nam ne idu na ruku: ili ne smiju raditi nedjeljom ili noću, ili mogu, ali im nitko ne plati. Tu su i djeca! Prevelik je ovo projekt, nadam se da ćemo možda uspjeti. Nemaju svi velike uloge, ali moraju tu biti. Angažiran je cijeli ansambl, i muški i ženski, osim jednoga, koji je odustao (Aleksandar Bogdanović, nap. a.) - komentira Sviben. Iako podjela nije još konačna (osim glavnih), svi igraju nekoliko uloga.


Sretan što će njegov roman doživjeti uprizorenje na daskama HNK-a je i autor Drago Hedl, a prije toga i ambijentalno na otvorenju OLJK-a. Ponosan je i što predstavu režira baš Zlatko Sviben, kao i što HNK nastavlja tradiciju postavljanja komada osječkih autora.

- Poticajno je to za autore koji pišu. Hvala bivšem intendantu Božidaru Šnajderu i sadašnjoj intendantici Draženi Vrselji što su ovaj rukopis prepoznali kao potencijalno scenski zanimljiv. Radoznao sam glede vizije redatelja Svibena, kako on vidi likove iz mog romana i kako će to prenijeti u predstavu - napomenuo je Hedl, koji za svoju priču kaže da je univerzalna. Govori o gubitnicima koji su se u vrijeme Drugog svjetskog rata našli na "krivoj strani" i stoga trpjeli posljedice situacije na razini cijele tadašnje države. Iako ne bježi od autobiografskih dijelova, u romanu je mnogo toga i plod njegove mašte.


- Nešto sam dogradio fikcijom. To me zabavlja, jer igrati se činjenicama i fikcijom u novinarstvu nije dopušteno. Tako sam pokušao knjigu učiniti zanimljivijom - objašnjava autor, dodajući da je dramski predložak, za koji je zaslužan Zlatko Sviben, odličan. Precizno se držao autorovih rečenica i zadržao je sve lokalne izraze, tzv. esekerizme.


- Ne ću statirati u predstavi, iako je redatelj Sviben imao ideju da se ja pojavim u filmskom dijelu. Nisam osobit glumac, a kakav sam pisac, procijenit će čitatelji i gledatelji - kroz smješak je Drago Hedl odgovorio na pitanje hoćemo li i njega gledati u nekoj od uistinu brojnih uloga.
Nakon 20-ak minuta probi su se priključili i polaznici Dramskog studija i nakon što su, uz glazbenu pratnju Igora Valerija i na oduševljenje okupljenih, otpjevali Po šumama i gorama, predstavili su se poimence i rekli tko od njih koju ulogu u predstavi igra. S njima je bila i njihova voditeljica Lidija Helajz. U podjeli je i mnogo pripadnika prve osječke generacije, tada dislociranog studija glume zagrebečke ADU - Mira Perić, Jasna Odorčić, Anita Schmidt, Davor Panić, Vlasta Ramljak, Ljiljana Krička i Davor Milas.