Dnevno kroz opservaciju Objedinjenog hitnog bolničkog prijma u KBC-u Osijek u prosjeku prođe oko 150 pacijenta ili ukupno tijekom 2018. njih oko 52.000. Od tog broja samo je 20 posto pacijenta uistinu došlo na ovaj odjel zbog stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Zbog ovakve zlouporabe hitnog bolničkog prijema, ravnateljstvo KBC-a Osijek ovih je dana preko svih medija ponovo poslalo apele prema javnosti za odgovornije ponašanje i samoprocjenu zdravstvenog stanja, jer se bolnica suočila sa situacijom da mladi liječnici i specijalisti hitne medicine zbog pritiska razmišljaju o odlasku iz KBC-a Osijek. Kako bi utjecali na svijest građana, u KBC-u su i otvoreno priznali da svi oni koji vjeruju kako dolaskom na OBHP mogu preskočiti višemjesečnu dijagnostiku i snimanja preko redovnih lista čekanja, neće postići svoj cilj jer nalazi koje će dobiti na hitnom prijemu nemaju pokazatelje i opsežnost nalaza koji se rade u tzv. hladnom pogonu. Naime, riječ je o hitnim pregledima i nalazima koji se rade vezano samo uz isključenje mogućih hitnih stanja, a ne daju cjelovitu sliku i sve pokazatelje koji se dobivaju kod redovitih dijagnostičkih pregleda. Prema riječima dr. Dragane Bekić, specijalistice hitne medicine, tako čak 80 posto pacijenta na ovaj odjel dolazi samoinicijativno, i to vlastitim prijevozom.

– Samo 12,4 posto pacijenata dolazi s uputnicom svog liječnika obiteljske medicine. To znači da se samo toliki broj pregledanih uistinu prvo javio svom liječniku, koji je onda njihovu zdravstvenu sliku procijenio kao onu koja ipak zahtijeva hitan specijalistički pregled. Ostalo su osobe koje se uopće nisu obratile za pomoć svome liječniku, ne uzimaju analgetike protiv bolova, imaju kronične bolesti, kao što su gastritis i slično. No, Hitan prijem nije pravi odjel za one koji imaju bolove mjesecima, a nisu otišli prvo kod svog obiteljskog liječnika. Trenutačno na ovom odjelu radi pet specijalista hitne medicine i mi ne možemo pokriti sve potrebe, te se oslanjamo i na ostale specijaliste, od neurologa do kardiologa, a svi radimo u smjenama od 12, 16 ili 24 sata - priča dr. Bekić.

U osječkoj bolnici ukazuju na još jednu posljedicu navedenog nepotrebnog opterećenja prema Hitnom prijemu. Naime, veliki broj pacijenta na OBHP-u izravno se odražava na radiološku dijagnostiku. Zbog velikog broja potrebe za snimanjem navodno hitnih pacijenta, zagušuje se hladni pogon i time se dodatno produžuju liste čekanja.

- Radiološka je dijagnostika izravna projekcija hitnog prijema. No recimo jasno pacijentima da na hitnom prijemu neće dobiti uslugu koju bi dobili da su došli u tzv. hladnom programu. Kada ciljano radimo kazuistiku tada su usluge bolje, a ovdje se rade samo osnovne pretrage. Ljudi imaju iskrivljeno gledište vezano uz liste čekanja. Mi, uz regularnu listu, imamo i onu prioritetnih pacijenata kako bi se odredila daljnja terapija. Ako je vaš liječnik predvidio kontrolu i UZV za šest mjeseci, za to ima razlog. Preuranjeni dolazak na hitni prijem ne čini korist, nego daje iskrivljenu sliku. Osim toga, liječnici koji su uži specijalisti u hladnom programu rade mnogo stručniji pregled. Znači, u hitnom pregledu nećete dobiti pretragu kakvu vi želite, nego samo hitne pretrage - upozorava doc. dr. sc. Tamer Salha, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Osijek.