Investicije koje se pojavljuju u Hrvatskoj nisu redovna vojska, nego komandosi koji su prošli baraž raznih uzbuđenja da bi se te investicije pokrenule - slikovito se izrazio ekonomski stručnjak Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu, na Lider Investu 2019. Još je dodao, obraćajući se velikim, srednjim i malim poduzetnicima: "Riječ ‘investicija‘ konačno je dobila građansko pravo, o investicijama se opet govori, a mi smo tome dali svoj doprinos".

Naime, rejting kuća Standard & Poor‘s (S&P) prije dva tjedna objavila je nove kreditne rejtinge za Hrvatsku za zaduženja u domaćoj i stranoj valuti. Nakon što smo 2012. pali u status "smeća" iz S&P tako konačno stižu dobre vijesti. Kreditni rejting za dugoročna zaduženja u stranim valutama podignut je s ocjene BB+ na ocjenu BBB-. To znači da hrvatske dugoročne obveznice više nisu špekulativni instrumenti nego kakva-takva ulagačka prilika. S&P smanjio je, naime, u prosincu 2012. godine rejting Hrvatske u neinvesticijsko područje, da bi ga sada vratio u investicijsko. Prognoza za rejting sada je stabilna. "Podignuta prognoza odražava poboljšanu metriku u proračunu, poduprtu oporavkom gospodarstva u proteklom razdoblju, zahvaljujući domaćoj potražnji oslonjenoj na poticajnom poreznom okruženju, ali i mjerama fiskalne konsolidacije koju je Vlada provela", ističu u agenciji.

Proračun opće države bilježi primarni višak od 2015. godine, a u prosjeku je u 2017. i 2018. godini iznosio tri posto BDP-a. Javni je dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen za deset postotnih bodova u razdoblju od 2015. do 2018., također navode u S&P-u.

Rizici za gospodarstvo, javne financije i financijsku stabilnost povezani sa stečajem najveće maloprodajne kompanije Agrokor, smanjeni su, kao i mogućnost problema za proračun zbog državnih jamstava za brodogradilište Uljanik. Inače je hrvatsko gospodarstvo u posljednje vrijeme solidno i uravnoteženo. Rast prati višak na tekućem računu bilance plaćanja, potaknut obilnim priljevom prihoda od turizma, zbog čega je neto vanjski dug smanjen u 2018. na samo 13 posto BDP-a, ističe se u izvješću S&P-a. Rejting bi stoga mogao biti podignut u iduće dvije do tri godine, ako se rast hrvatskog gospodarstva pokaže otpornim na cikličko usporavanje europskog gospodarstva i omogući daljnje približavanje prosječnoj razini dohotka u EU-u, uz mogućnost potpore koju bi moglo pružiti uklanjanje strukturnih prepreka rastu. Pozitivno bi na rejting moglo utjecati i brže smanjenje duga nego što se trenutačno očekuje. S druga pak strane, smanjenje rejtinga moglo bi uslijediti u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarskih aktivnosti, možda zbog značajnog ekonomskog slabljenja vanjskog okruženja, što bi moglo nepovoljno utjecati na stanje u proračunu. Rizik predstavlja i eventualna pojava financijskih obveza koje bi bile više nego što se očekuje, a mogle bi predstavljati značajan teret za proračun ili uteg za gospodarstvo, poručuju iz Standard & Poors‘a.

Pojednostavljeno rečeno, vanjski dug Hrvatske smanjuje se zahvaljujući nastavku rasta izvoza i trajnom višku na tekućem računu. Posljednja fiskalna poboljšanja također podržavaju rejting, poručuju iz S&P-a. Nakon što je prošle godine gospodarstvo poraslo 2,6 posto, S&P očekuje da će se u razdoblju od 2019. do 2022. rast usporiti na prosječno 2,5 posto. Treba pritom napomenuti kako je Vlada uvela poreznu i mirovinsku reformu ove godine, no demografski trendovi i dalje će predstavljati pritisak, smatraju analitičari S&P-a. Gospodarstvo inače raste neprestano od izlaska iz recesije u 2015. godini, između ostaloga i zahvaljujući snažnom rastu turističkog sektora čiji su prihodi dosegnuli gotovo 20 posto BDP-a. Proizvodnja i uslužne djelatnosti, kao što je transport, također značajno pridonose BDP-u, poručili su iz agencije, ističući i da će osobna potrošnja ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti i plaća, kao i poreznim reformama.

Investicije bi također trebale rasti i zahvaljujući povećanoj apsorpciji EU fondova, investicijama u javnu infrastrukturu, kao što je Pelješki most, rastu građevinske aktivnosti i utjecaju posljednjih poreznih reformi. Robni izvoz je, pak, počeo usporavati s rastom u prošloj godini, što bi se moglo pogoršati ako se nastavi značajnije usporavanje rasta u ključnim trgovinskim partnerima Italiji i Njemačkoj, poručuju analitičari S&P-a. Od pozitivnih stvari navodi se i da je Hrvatska napredovala u važnim strukturnim reformama. Početkom ove godine nastupio je treći krug porezne reforme, jer, između ostaloga, smanjen je PDV na određene proizvode. To bi trebalo potaknuti raspoloživi dohodak, dok bi smanjenje troškova rada za poslodavce moglo podržati investicijsku aktivnost, smatraju u S&P-u. Analitičari te agencije procjenjuju da bi do 2022. godine udjel javnog duga u BDP-u mogao pasti ispod razine od 60 posto, nakon što je u 2015. dosegnuo vrhunac od 75 posto. Predsjednik Vlade Andrej Plenković o tim je ekonomskim pokazateljima i prognozama izjavio: "Ta procjena S&P-a na neki je način rezimirala sve ono što mi kontinuirano govorimo što su ciljevi, smjer i postignuća naše vlade. Prva je da smo, osiguravši stabilnost institucija u Hrvatskoj, a to znači da je parlamentarna većina stabilna, da funkcionira, da se zakoni donose, da Vlada može raditi svoj posao, osigurali potrebno vrijeme za reformske pothvate", kazao je premijer, te izrazio nadu da će i druge dvije agencije - Fitch i Moody‘s - dati ohrabrujući trend kao što je ovaj koji je stigao iz S&P-ja.

Oglasio se, dakako, i ministar financija Zdravko Marić: "Tri godine nakon prvog kruga drago mi je vidjeti da je S&P prepoznao da je to korak u pravom smjeru i da su pozitivni efekti porezne reforme vidljivi... Unatoč značajnom efektu plaćanja po jamstvima u grupaciji Uljanik, možemo u ovom trenutku konstatirati da su javne financije i 2018. bile izbalansirane", zaključio je Marić.

Sve u svemu, nakon deset godina koprcanja u smeću rejting države napokon je izronio u investicijsku razinu. Pospremanje javnih financija, pad duga i deficita, uz ambiciju uvođenja eura prevagnulo je da Standard&Poor’s ocijeni Hrvatsku vjerodostojnom za "BBB-" rejting i stavi ju na kartu "mainstream" ulagača, optimističan je u analizi i Poslovni dnevnik. No, što će izlazak iz špekulativnog teritorija zapravo donijeti RH?

Daniel Nevidal iz Interkapitala podsjeća da je cijena državnih obveznica već održavala veću kredibilnost zbog rapidnog smanjenja javnog duga: "Bolji rejting odličan je signal, cijene obveznica mogle bi se dugoročno ustabiliti." Širenje na petogodišnje obveznice kreće se oko 120 bodova iznad njemačkih i 180 bodova na 10-godišnje. "U inozemstvu je odlična klima ulaganja u obveznice, spreadovi padaju, likvidnost je golema, trka je za prinosima i svako novo izdanje je potencijalna meta. Dovoljno je igrača u srednjem segmentu za naše euroobveznice", kaže Nevidal. I čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić potez S&P-ja drži pozitivnim signalom, ali ne očekuje kratkoročne efekte na burzi: "Živimo u vremenu velike likvidnosti, a bolji rejting u konačnici može još više smanjiti kamatne stope". Na pitanje hoće li se ulaskom u investicijski ešalon kompanije nakon deset godina vratiti u fokus fondova kojima nisu bile zanimljive zbog ograničenja ulaganja u zemlje špekulativnog rejtinga, Gažić je skeptična. "Većina fondova zemlje rangira kao frontier, emerging i developed tržišta, pri čemu smo mi ovo prvo, tržište u nastajanju. Tek u drugom koraku analiziraju se rizici i rejting države", kaže.

Uglavnom, još uvijek nije sve med i mlijeko! Do kraja godine valja još više poboljšavati kreditni rejting, bolju apsorpciju europskih fondova, legitimitet pravnog i poreznog okvira, izvršiti fiskalnu konsolidaciju i uputiti snažnu poruku potencijalnim investitorima da mogu očekivati predvidljivu i stabilnu poslovnu klimu. Naravno, ostaje za vidjeti i što će rast rejtinga značiti primjerice za izvoz, jeftinije zaduživanje poduzetnika, kao i hoće li značiti veće plaće radnika.