Nedavno osnovana Udruga Migrena Hrvatska, prva udruga posvećena migreni, u sklopu kampanje Pričajmo o migreni, nastavlja podizati svijest o neurološkoj bolesti koja pogađa svaku sedmu osobu na svijetu, od čega i 400.000 građana Hrvatske. Pretpostavlja se da je broj oboljelih i veći, no zbog neprepoznavanja simptoma mnogi nemaju postavljenu dijagnozu i ne znaju da boluju od ove neurološke bolesti.

U povodu toga Krunčica Rakić, predsjednica ove udruge, istaknula je: „Prepoznali smo važnost informiranja javnosti o tome što je uopće migrena i važnost edukacije o simptomima bolesti kako bi što više osoba koje žive s migrenskim poremećajima odlučilo potražiti liječničku pomoć i kako bi se postavila brža dijagnoza te, naposljetku, pružila najbolja moguća terapija i olakšao svakodnevni život“. Također, Krunčica Rakić pozvala je sve oboljele i one koji sumnjaju da boluju od migrene da se učlane u udrugu i uključe u njezin rad te podijele svoja iskustva i pitanja putem službenih kontakata udruge ili ključne riječi #pricajmoomigreni. Naime, udruga će pitanja prikupiti i na temelju njih, u suradnji s vodećim hrvatskim liječnicima koji se bave liječenjem migrene, pripremiti prvi hrvatski priručnik o migreni koji će biti jedinstven izvor informiranja o bolesti.

Prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, dr. med., spec. neurologije iz Klinike za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a Zagreb, kazala je: „Dijagnoza migrene prije svega temelji se na kliničkom pregledu, jer se, bez obzira na niz obrada, ni s jednom dijagnostičkom pretragom ne može postaviti dijagnoza ove bolesti. Migrena je klinička dijagnoza koja se može postaviti samo na temelju opsežnog razgovora s bolesnikom i uzimanjem detaljne anamneze“.

Najprepoznatljiviji simptom migrene obično je intenzivna, pulsirajuća glavobolja koja se u 60 posto slučajeva javlja na jednoj strani glave, a u 40 posto na obje strane te se pogoršava kretanjem.

„Prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja iz 2018. migrenu dijelimo na migrenu bez aure te migrenu s aurom. Aura prethodi glavobolji, a traje između pet i 55 minuta. Najčešća je vidna aura prilikom koje bolesnik opisuje gubitak dijela vidnog polja ili isprekidane linije, vidi užarene niti, ili zvjezdice u vidnom polju. Uz taj oblik bolesnik može imati senzorne simptome tipa utrnulosti ili mravinjanja pojedinog dijela tijela, ili može imati smetnje u govoru, primjerice da ne može izgovoriti, ili pogrešno izgovara neke riječi. Aura je obično razlog zbog kojeg se bolesnici javljaju neurologu, s obzirom na to da ih to često uplaši. Nakon aure slijedi glavobolja koja je pulsirajućeg karaktera te je obično praćena mučninom i povraćanjem. Prema kriterijima Međunarodne klasifikacije glavobolja dijagnoza se postavlja ako je bolesnik do pregleda imao pet sličnih glavobolja koje bez lijekova traju do 72 sata, bol je umjerenog do znatnog intenziteta, pulsirajućeg karaktera, uz moguću mučninu i/ili povraćanje te fotofobiju i fonofobiju, a glavobolja se pogoršava fizičkom aktivnošću (bolesniku je najlakše ležati u tihoj, mračnoj prostoriji). Za postavljanje dijagnoze migrene s aurom bolesnik treba imati bar dvije aure bilo kojeg tipa (vidne, senzorne ili smetnje govora), trajanja do 55 minuta. Važno je dobro opisati svoje simptome, jer je to nužno za postavljanje točne dijagnoze i određivanje terapije“, kaže doktorica Mahović Lakušić.

Osoba treba odmah zatražiti liječničku pomoć ako osjeti iznenadnu i izrazito bolnu glavobolju kakvu nikada prije nije osjetila, glavobolju popraćenu vrućicom, ukočenim vratom, mentalnom konfuzijom, konvulzijama, dvoslikama, slabošću ili utrnulošću, poteškoće s govorom, paralizu, ili slabost u jednoj ili objema rukama, i/ili na jednoj strani lica. Čak i ako je osoba u anamnezi imala glavobolje, potrebno je obratiti se svome liječniku, ili nekom drugom zdravstvenom djelatniku ako se promijeni obrazac, ili ako se glavobolje iznenada promijene. Prvi korak u kontroliranju migrene jest pokušati otkriti okidače i, ako je moguće, izbjegavati ih. Zdrav način života, primjerice ograničavanje stresa, pravilna prehrana i dovoljno sna, vrlo su važni za izbjegavanje uobičajenih okidača i mogućnost smanjenja broja napadaja migrene.Točni uzroci migrene nisu posve poznati, međutim, vjeruje se da promjene u kemijskom sastavu i živčanim stanicama u mozgu mogu igrati ulogu u razvoju tog stanja.

„Važno je javiti se neurologu na pregled, posebice ako su intenzivne glavobolje češće od četiri dana mjesečno. Takvi pacijenti često zahtijevaju profilaktičku terapiju. To predstavlja svakodnevno uzimanje nekog lijeka, neanalgetika zato da bi se smanjili frekvencija i intenzitet tegoba. Takav pacijent trebao bi voditi dnevnik glavobolje. Treba zapisivati kada ju je osjetio, koliko je trajala i što je uzeo od lijekova te se javiti neurologu koji bi na temelju toga trebao prepoznati i preporučiti odgovarajuću terapiju“, ističe doktorica Mahović Lakušić, koja objašnjava i razliku između akutne terapije koja uključuje uzimanje lijekova tijekom napadaja migrene da se ublaže glavobolja i drugi simptomi povezani s migrenom te terapije za prevenciju migrena. Ti se lijekovi uzimaju redovito, čak i kada nema migrene zato da bi ih spriječili. Odnedavno je dostupna specifična profilaktička terapija koja se indicira u bolesnika u kojih terapija s dva prethodna nespecifična profilaktička lijeka nije bila uspješna.