Novi kurikulum povijesti konačno je objavljen u četvrtak u Narodnim novinama nakon što je drugu verziju dokumenta doradila proširena radna skupina, što je ocijenjeno kao velik pomak u politici s obzirom na to da je donesen jednoglasno. Podsjetimo, kurikulum su doradila tri povjesničara - Mladenko Domazet s Filozofskog fakulteta u Splitu, Borislav Grgin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Damir Karbić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Jednoglasnu odluku o kurikulumu pozdravila je prošloga tjedna ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, istaknuvši kako je "to izvrstan znak da Hrvatska zdravim i sadržajnim dijalogom može riješiti kompleksne i osjetljive teme, bez povišenih tonova i bez ideoloških rovova."

Međutim, kritičari kažu kako on neće donijeti dugo zazivanu reformu nastave povijesti.

- Nakon tri i pol godine rada na nečemu što je trebala biti kurikularna reforma, na kraju smo dobili dokument lošiji od postojećih nastavnih planova i programa koje smo navodno reformirali - rekla bih, konzervativniji od onih koji su već 13 godina na snazi u osnovnim školama - komentirala je za naš list novi kurikulum povijesti Snježana Koren, bivša voditeljica bivše radne skupine za taj predmet, ujedno povjesničarka i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesorica Koren tvrdi da to nije reforma, već zamjena jednog kurikularnog dokumenta drugim. Učenici će i dalje, kaže, učiti činjenice napamet, neće biti manje opterećeni gradivom, a izostat će i očekivana autonomija nastavnika, pred kojima je, smatra, mnogo nejasnoća...

- U osnovnim školama je velika regresija. Primjerice, novoobjavljeni kurikulum povijesti propisuje da se u osnovnoj školi obrađuje 18 tema godišnje, unatoč tome što su sva dosadašnja istraživanja pokazala da je i 10 do 12 tema u prijašnjem kurikulumu bilo previše - kaže Koren naglašavajući kako su svi predmetni dokumenti rađeni za postojeće satnice u osnovnim školama i gimnazijama - povijest će se učiti od petog do osmog razreda dva sata tjedno, odnosno 70 sati godišnje, ali tri sata tjedno, ili 96 sati, u 4. razredu opće gimnazije, što je, kaže, greškom "ispalo" iz posljednje verzije.

Premda je u dokumentu koji je dorađivala proširena radna skupina bilo navedeno čak 28 tema u nastavi povijesti u osnovnoj školi, profesorica Koren ističe kako sadržajno ništa nije reducirano, već je sve "potrpano" u nominalno manji broj tema.

- A s tolikom količinom sadržaja automatski su onemogućena sva temeljna načela na kojima je nekoć počivala reforma. To su aktivno učenje i učenje kroz učeničko istraživanje materije kojom se bave. Za to neće biti vremena - upozorava Koren.

U dokumentu, nadalje, kaže, ima i mnogo materijalnih pogrešaka, budući da su uvedene nove domene - društvo, politika, ekonomija, znanost i tehnologija te filozofsko-religijsko kulturno područje. Poprilično je, kaže, nesuvislo cjepkati povijesne fenomene na ovakva područja.

- Zatim imate teme koje se međusobno preklapaju pa će učenici u petom razredu iz domene društva, primjerice, imati temu "Prve ljudske zajednice", a u domeni ekonomije temu "Od lovaca i sakupljača do ratara i stočara". Treće, neki fenomeni koji su primarno politički, stavljeni su gdje ne pripadaju, kao što je to u osmom razredu učinjeno s parlamentarizmom, demokracijom i totalitarnim sustavima, koji se nalaze u društvenim fenomenima - ističe Koren.

Neki su dijelovi, smatra Koren, demonstracije radi stavljeni u dokument, a da se nije promislilo kako će se i što s njima raditi. "Uzmimo primjer holokausta, koji se isticao problematičnim. To je vrlo kompleksna priča, i ona je stavljena u kurikulumu kao društveni fenomen. A to je i politički fenomen i nešto što pripada i u filozofsko područje. Staviti ga u samo jednu domenu znači okljaštriti ga za neke njegove važne dijelove koji će omogućiti njegovo razumijevanje. Ako je nešto u kurikulumu uključeno kao tema, to ne znači apsolutno ništa ako ne možete osigurati dovoljno vremena da se takve teme dovoljno obrade", kaže Koren.

Fokus na učenju činjenica napamet, prema profesorici Koren, i dalje će biti praksa.

- Tu pomaka ne vidim jer su svi ishodi sada isključivo usmjereni upravo na činjenična znanja, uglavnom na faktografiju. Pozivam radnu skupinu da nam oprimjeri i pokaže kako ćemo uz taj dokument dobiti rasterećenje učenika i autonomiju nastavnika - kaže Koren.

To što je dokument sada skraćen sa 70 na oko 50 kartica teksta, smatra, ne znači baš ništa. Iza naizgled jedne teme u jednom retku, kaže, može se kriti svašta. Tako je, primjerice, razdoblje od 9. do 18. stoljeća stavljeno u jednu temu nazvanu "Hrvatska kneževina, kraljevstvo, zajednica s Ugarskom, dio habsburških zemalja".

- To su stvari koje su se do sada radile u programima 10 - 15 sati. Znači li to da autori očekuju da se to napravi u dva ili tri sata? To bi bila znatna redukcija nacionalne povijesti u odnosu prema prethodnoj verziji - kaže Koren. Kritizira i to što je u kurikulumu razrađena samo razina "dobar", bez ostalih razina. Dodaje i da je uvaženo vrlo malo od oko 350 komentara pristiglih na javnu raspravu.

- Mnogi su od njih upravo bili nastavnički, koji su bili dosta kritički prema cijelom dokumentu. Ne vidim da je to uzeto u obzir - kaže Koren. Smatra da se takav dokument treba promatrati kao cjelina.

- Sve što je u njemu treba biti međusobno povezano. Ako imate ciljeve, oni se moraju reflektirati u ishodima, domenama, elementima vrednovanja, načinima na koji će se obrađivati teme... To u ovom dokumentu ne vidim - zaključuje profesorica Koren. Međutim, zaključuje kako ovaj dokument nije toliko loš kao verzija iz veljače koja se sada dorađivala.

Izdvojimo da se, prema kurikulumu, u osmom razredu osnovne škole obrađuju teme i sadržaji vezani uz

društveni razvoj u razdoblju između 1. i 2. svjetskog rata u Hrvatskoj i svijetu te rasni, vjerski, nacionalni, politički i ideološki progoni i stradanja, koncentracijski logori i logori smrti, kao i holokaust i drugi zločini protiv čovječnosti u hrvatskome, europskome i svjetskome kontekstu. Za razinu dobar učenik bi, kako stoji u dokumentu, trebao znati analizirati međusobne odnose i dinamiku u pojedinim društvima tijekom 20. stoljeća, uspoređivati utjecaj različitih demokratskih i totalitarnih sustava na život pojedinaca i društvenih skupina u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, analizirati holokaust i druga stradanja i zločine protiv čovječnosti na prostoru Hrvatske, Europe i svijeta te drugo. Program u gimnazijama je nadograđeno gradivo osnovne škole, s većim naglaskom na državno-političke događaje i procese. Kako se naglašava, ishodi otvaraju veće mogućnosti učenicima da sami analiziraju i procjenjuju različite teme, odnosno da se učenje povijesti ne svodi na puko pamćenje događaja u vremenu.

Ovaj kurikulum ne obuhvaća strukovne škole jer će se kurikulumi za njih raditi prema posebnim programima.