NAŠICE

U Našicama je trenutno u registru posvojenika šestero djece, njih petero mlađe je životne dobi i jedan mladić koji će uskoro navršiti 18 godina. Na području Našica lani su posvojena dva brata u istu obitelj, u 2017. i godini prije nije bilo posvojenja, a 2015. godine posvojeno je dvoje djece u dvije različite obitelji. Podsjetimo, posvojenje je trajni oblik zbrinjavanja djeteta, a odluka o posvojenju temelji se na mnogim pokazateljima.

- Osvrnemo li se na česte izjave kako je ‘teško posvojiti dijete iako ih ima puno u registru‘, treba istaknuti da se posvojiti mogu samo djeca čiji su roditelji lišeni prava, i to roditelji koji su teško ugrozili, zanemarili dobrobit, život, zdravlje ili drugi interes djeteta - naglašava Mirjana Rajković, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Našice, te nadodaje da je puno "papirologije" u procesu, no sve je to bitno kako bi stvorili sliku o obitelji, nakon koje slijede psihološko, socijalno i druga vještačenja. Posvojitelji moraju proći i stručnu pripremu, u nekoliko se navrata družiti s djetetom kako bi nadležni uvidjeli obostrane reakcije.


- Put nije nimalo jednostavan jer to su ozbiljne i doživotne odluke, postupci s dalekosežnim pravnim posljedicama i za posvojenika i za posvojitelja, tako da si mi ne možemo dopustili paušalan, površan postupak ili ponašanje. Zato to toliko dugo i traje - ističe Rajković te dodaje da je teško biti vizionar i predvidjeti budućnost pa upravo kroz prilagodbu nastoje uočiti ima li ikakvih prepreka koje upozoravaju na to da to posvojenje nije najbolje za dijete. Nažalost, dodaje, ima i dosta slučajeva u kojima posvojitelji sami odustanu od posvojenja. Najviše je interesa za posvajanje djece do tri godine života, a u teže posvojivu djecu pripadaju ona starije životne dobi te djeca koja imaju zdravstvenih, socijalnih ili drugih problema.


- Ljudi žele savršeno dijete, a savršenog nema. A sva djeca vape za ljubavlju, domom i pažnjom - zaključila je ravnateljica Rajković, uvjerena da će djeca koja se trenutno nalaze pod našičkim Centrom, a za koju bi najbolje rješenje bilo posvajanje, biti u svojim obiteljima do kraja godine.


- Mi ne odustajemo dokle god dijete ima imalo šanse da bude posvojeno jer smatramo da je to najbolje za njegovu budućnost - ističe ravnateljica.

Udomitelji su produžena ruka sustava, njihovi partneri i suradnici koji praćenjem učestalosti i kvalitete kontakata informiraju Centar. Prve se udomiteljske obitelji (tada se to zvalo hraniteljstvo) javljaju već 60-ih godina prošlog stoljeća, i to na području sadašnje općine Podgorač, gdje su djeca iz institucija dolazila u vrijeme školskih praznika. Na području Našica i okolice 54 su udomiteljske obitelji koje skrbe kako o djeci i o odraslima. Udomiteljske obitelji su najprirodniji način zbrinjavanja osobe bilo da se radi o djetetu ili odraslom korisniku jer tako ostaje živjeti u prirodnom okruženju, obiteljskom. Marijana Šuto Repinc jedna je od dugogodišnjih udomitelja čiji su roditelji također bili udomitelji. Kod nje su sada dvije udomljene maloljetne djevojke i jedna punoljetna djevojka koja je ostala kod njih. Marijana i njezin suprug su i posvojitelji jer dječaka koji je kod njih došao s tri godine jednostavno nisu mogli samo tako pustiti da ode, sad je on njihov sin.

- Djecu nitko ne može birati, moj je sin od prvog dana bio hiperaktivan, ali ja ga ne bih mijenjala. Ne znam kakav će on biti kad odraste, no bitno je da bude dobar čovjek, jer svako dijete treba dobiti priliku u životu - zaključuje udomiteljica. Veseli ju i novi zakon kojim će napokon njezin rad biti priznat i u smislu radnog odnosa i mirovine.