Udovice genocida u Srebrenici nadaju se da će umrijeti u zatvoru, a bosanski Srbi smatraju ga junakom. Uoči pravomoćne presude za ratne zločine Radovan Karadžić i dalje dijeli zemlju koju je otjerao u rat.


Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Haagu, u srijedu, u 14 sati objavit će pravomoćnu presudu. Karadžić je u prvom stupnju osuđen na 40 godina zatvora. Optužen je za genocid u Srebrenici i druge brojne zločine u BiH, uključujući zloglasnu opsadu Sarajeva. Među bosanskim Srbima on je i dalje jedan od "junaka", kao i bivši vojni zapovjednik i također haški osuđenik Ratko Mladić, jer vjeruju da je spasio njihovu etničku zajednicu tijekom rata u BiH.


Karadžić je psihijatar podrijetlom iz crnogorskog planinskog sela Petnice koji je svoju karijeru izgradio u Sarajevu, politički se aktivirao potkraj 80-ih godina prošloga stoljeća na valu nastojanja Slobodana Miloševića da bivšu Jugoslaviju sa što većim dijelom njezina teritorija prekroji u veliku Srbiju. Postao je prvo čelnik Srpske demokratske stranke (SDS) u BiH, a nakon početka rata u BiH i predsjednik samoproglašene republike srpskog naroda uspostavljene na teritoriju s kojega je cilj bio protjerati sve Bošnjake i Hrvate.


Na Palama, Karadžićevom uporištu istočno od Sarajeva, mjesne su vlasti prije nekoliko dana prema njemu nazvale sveučilišni kampus. Iako je malo Srba spremno govoriti o tome, 58-godišnji ratni veteran Janko Šešlija iznosi većinsko mišljenje: "Suđenje je namješteno. Presudu će diktirati velike sile". Vlada Republike Srpske prije dvije godine Karadžića je čak i odlikovala, a ujedno negira da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima, izazivajuću osudu Zapada. Za Nedžada Avdića, jednog od rijetkih preživjelih iz Srebrenice, haška presuda ključna je za suprotstavljanje pokušajima da se prepravi povijest. "Nakon presude oni više neće moći negirati što se ovdje dogodilo, negirati da smo imali očeve i braću koji su pogubljeni", kazao je Avdić.

Avdić misli na ljude poput Dušana Pavlovića koji radi za srpsko povjerenstvo sa zadaćom da ponovno "istraži" što se dogodilo u Srebrenici. Pavlović je napisao knjigu kojom, kako kaže, "demistificira pokolj" i tvrdi da je većina ubijenih u Srebrenici stradala u borbi, ili u minskim poljima. On nije jedini koji piše alternativnu povijest. I gradonačelnik Srebrenice Mladen Grujičić kaže da su tamošnje žrtve "dio projekta njihovih političkih čelnika da žrtvuju vlastiti narod kako bi dobili podršku međunarodne zajednice".


Za Avdića je presuda dio bitke za istinu.


"Sama presuda i činjenice koje će ustanoviti važnije su od Karadžićeve sudbine", rekao je.


Pravomoćna presuda ratnom političkom čelniku bosanskih Srba trebala bi zaključiti jedno poglavlje rata. Ali vrijeme otkako je završio nije donijelo nikakvo pomirenje među etničkim skupinama koje su tada ratovale, piše AFP. Bošnjaci, Srbi, Hrvati i dalje uglavnom žive u svojim enklavama, a njihovi se čelnici drže na vlasti potpirujući strah i etničke podjele, dodaje francuska agencija.

Momčilo Krajišnik, Karadžićeva desna ruka, i sam proglašen krivom i osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine, i danas brani svog bivšeg šefa. "Poznajem Radovana Karadžića i radio sam s njim. Siguran sam da nije želio rat i da nije kriv što je izbio".


"To ja mislim, a to i Srbi misle", naglasio je Krajišnik. Za udovice ubijenih u Srebrenici rane su još uvijek svježe. "Ništa ne može ublažiti bol i ispuniti prazninu", kaže danas 75-godišnja Vasva Smajlović. "Ali mislim da će mi u duši biti malo lakše kada čujem da on neće na slobodu", rekla je.