Bejaković: Plaća je u pravilu veća od mirovine, a većina će građana rado ostati duže u radnom odnosu
Incijativu triju sindikalnih središnjica - Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata za raspisivanje referenduma protiv mirovinskih zakona donesenih krajem prošle godine, kojima se skraćuje prijelazno razdoblje za podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina i više penalizira prijevremeno umirovljenje, ekonomisti drže krivom i nerazumljivom.
Tko će raditi?
Ekonomski stručnjak Andrej Grubišić u Lideru je sindikalnu inicijativu komentirao riječima kako sindikati mogu doći i s referendumskim pitanjem: Želite li poći u mirovinu s 55 godina? "Ono što ljudima moraju objasniti, a zasigurno nemaju odgovor na to pitanje, jest tko će raditi i isplaćivati tim ljudima mirovinu. Mirovinu ne isplaćuje država, nego oni koji rade uplaćuju za one koji su u mirovini. Dakle, referendumsko pitanje trebalo bi glasiti: ‘Želite li u mirovinu sa 65 godina i jeste li pritom svjesni da ćete potencijalno imati još nižu mirovinu?" kazao je Grubišić, podsjetivši da je u Hrvatskoj prosječna mirovina nešto viša od 300 eura. Istaknuo je kako je ključno zapitati: Želite li se stvarno dovesti u situaciju da mirovina bude još manja?
Takav stav dijeli i dr. sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
- Nema besplatnog ručka. Netko ga mora platiti. Da bi država isplatila mirovine, nekome mora oduzeti taj novac - ističe Bejaković komentirajući za Glas Slavonije inicijativu sindikata za raspisivanje referenduma pod nazivom "67 je previše".
Mirovinska reforma donijela je promjenu tako da bi građani od 2028. godine u starosnu mirovinu trebali odlaziti sa 67 godina umjesto, kao sada, u dobi od 65 godina. Sindikati referendumom žele da se ta dobna granica ne podiže sa sadašnjih 65 godina. Referendumsko pitanje trebalo bi glasiti: "Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju?", nakon čega se navodi tekst zakonskih promjena koje predviđaju odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža, a u prijevremenu mirovinu s navršenih 60 godina i 35 godina mirovinskog staža.
Sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Prema sadašnjem, novom zakonu, osobe koje ranije odlaze u mirovinu penaliziraju se smanjenjem mirovine za 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno do najviše 18 posto, za pet godina ranijeg umirovljenja. Sindikati traže da se postotak smanjenja mirovine snizi na 0,2 posto mjesečne kazne, kako bi ukupno to smanjenje mirovine u odnosu prema punoj starosnoj mirovini za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu moglo biti najviše 12 posto.
Bejaković ističe kako poštuje sindikate i daje im za pravo da se bore za svoje interese, ali da taj potez ocjenjuje krivim.
- Nije mi jasno zašto su pokrenuli tu inicijativu. U prvom redu, u Hrvatskoj radi zanemarivo malo ljudi starijih od 65 godina. Sve zemlje u okruženju podigle su ili podižu dob za ulazak u mirovinu. U Hrvatskoj ljudi općenito rano odlaze u mirovinu, kasno počinju raditi jer mlade osobe dugo studiraju i dugo traže posao. Prosječni umirovljenik ima oko 33 godine radnog staža. To su činjenice o kojima govorimo sa stajališta sadašnih umirovljenika. Osim toga, istraživanja su pokazala da su osobe koje duže rade zadovoljnije, zdravije, osjećaju se društveno korisnima, socijalno su bolje uključene u društvo... Naravno, postoje ljudi kojima se ne radi iako imaju 25 godina i onih koji bi željeli raditi i s 90 godina. Ali u cjelini, ako su poticaji jasni i ako se ljudima isplati ostati u svijetu rada, a plaća je u pravilu veća od mirovine, većina će građana rado ostati duže u radnom odnosu. Jasno je da postoje teška zanimanja, ali tehnološki je napredak mnogo učinio i, primjerice, danas je sigurno drukčije ili lakše biti vozač teretnog vozila nego prije 30 godina - navodi Bejaković.
Usklađivanje
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u intervjuu u Slobodnoj Dalmaciji prošloga tjedna istaknuo je kako su mirovine u mandatu ove vlade povećane za 6,5 posto. Kazao je kako će se uz redovito usklađivanje mirovina za tri posto od 1. srpnja najniže mirovine povisiti za još 3,13 posto. Podsjetio je kako godišnje za isplatu mirovina nedostaje 18 milijardi kuna, koje se nadoknađuju iz proračuna. Pavić je napomenuo da samo 20 posto umirovljenika ima 40 i više godina staža te da je njihova mirovina 71,34 posto prosječne plaće, odnosno za prosječnu mirovinu riječ je o iznosu od 4467 kuna. Naglasio je kako raste udio prosječne mirovine (2690 kuna) u prosječnoj plaći i sada on iznosi gotovo 43 posto. S ciljem daljnjeg rasta mirovina, dodao je, uvedena je promjena načina usklađivanja mirovina, "pa će se one sada usklađivati u odnosu prema rastu plaća, odnosno rastu potrošačkih cijena, i to 1. siječnja i 1. srpnja svake godine u omjeru 70:30 ili 30:70 (a ne više 50:50), ovisno o tome što je povoljnije. Podsjetio je i na uvođenje dodatnog staža majkama.
Igor Mikulić
RANIJE NA TRŽIŠTE RADA - RANIJE U MIROVINU
"Odlazak u mirovinu sa 67 godina u Hrvatskoj postoji već od 2014. godine, mi smo to cjelovitom mirovinskom reformom samo ubrzali na 2033. godinu", kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u utorak na konferenciji za novinare u povodu sindikalne referendumske inicijative. "Također, postoji institut dugotrajnog osiguranika, koji omogućava onima koji ranije ulaze na tržište rada, a to su naši građevinari, naše blagajnice, gospođe u dućanima, da, kada nakupe 41 godinu staža, mogu u mirovinu sa 60 godina. Studenti koji studiraju do 24. godine moći će u mirovinu sa 65 godina", dodao je Pavić. Naglasio je da će "sa 67 godina u mirovinu ići samo oni koji nisu uspjeli nakupiti 41 godinu staža". "Zašto je to bitno? Bitno je jer prosječni hrvatski umirovljenik ima 30 godina i dva mjeseca staža. Prosjek EU-a je 35 godina staža, prosjek Njemačke 37", dodao je. "Hrvatska godišnje za mirovine daje 40 milijardi kuna, a 18 milijardi nedostaje. A ta će brojka samo rasti", rekao je Pavić te poručio kako je bitno stabilizirati sustav. "Imam roditelje i baku koji primaju male mirovine. Svjesni smo da su mirovine malene, ali i da nam nedostaje 18 milijardi. Moramo stabilizirati sustav da ne ugrozimo našu djecu i unuke", kazao je. Za mirovinsku reformu je rekao kako je to "način stabilizacije javnih financija uz rast mirovina da bi se omogućio bolji život naših umirovljenika a da se pritom ne ugrozi život naše djece i unuka". "Cilj je jasan - povećati mirovine. Radimo na tome da mirovine budu veće, uz očuvanje javnih financija", rekao je ministar rada.
Za mirovine nedostaje 18 milijardi kuna
U prošlotjednom intervjuu Slobodnoj Dalmaciji ministar Marko Pavić ponovio je kako se mirovinskom reformom željelo "sustav učiniti dugoročno održivim, riješiti generacijsku nepravdu za one koji su rođeni nakon 1962. godine i koji bi bez mirovinske reforme imali 600 kuna nižu mirovinu te stvoriti uvjete za primjerene mirovine". "Itekako smo svjesni da su mirovine malene..., ali trebamo znati i da nam već sada za mirovine nedostaje 18 milijardi kuna godišnje, koje treba nadomjestiti iz proračuna. Kao odgovorna vlada, koja vodi brigu o stabilnosti javnih financija, ne možemo to nadomjestiti daljnjim zaduživanjem. Podsjetio bih da su u mandatu ove vlade mirovine povećane za 6,3 posto. Umirovljenicima smo omogućili da mogu raditi četiri sata i primati punu mirovinu. S obzirom na to da će provođenjem mirovinske reforme umirovljenici raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž, nakon prestanka rada omogućit će im se ponovno određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem, zbog čega će im mirovine biti veće", kazao je Pavić.
Dr. sc. Predrag Bejaković
istraživač Instituta za javne financije
Upitna održivost mirovinskog sustava
- Upitna je održivost hrvatskog mirovinskog sustava. Postavlja se pitanje i tko će osigurati novac za isplatu mirovina ako se ne produži radni vijek. Danas živimo znatno duže nego naši roditelji, a kamoli djedovi. Očekivano trajanje života muškaraca je 76 godina, a žena 79. Jasno je da bi ljudi ranijim odlaskom u mirovinu, što traže sindikati, duže koristili mirovinska prava. A kad imate nepovoljan odnos radnoaktivnog stanovništva i umirovljenika, kao u Hrvatskoj, gdje na jednog umirovljenika dolaze 1,2 radnika, onda je to neodrživo. Transferi središnje države prema mirovinskom sustavu vrlo su veliki. Posebice sada istaknut je i problem nedostatka radnika, koji u Hrvatskoj postoji i bez odlaska mladih u inozemstvo. Dakle, ne vidim razloga zašto se ne bi produžio radni vijek, odnosno zašto bi muškarci radili do 65, a žene do dobi od 63 godine - zaključuje Bejaković, ističući da je očekivano trajanje života muškaraca i žena u Hrvatskoj na razini prosjeka EU-a.
HSU uz sindikate Hrvatska stranka umirovljenika priopćila je u utorak da u cijelosti podržava sindikalnu referendumsku inicijativu "67 je previše", koja se protivi podizanju dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. Tom mjerom Vlada pokušava teret loših politika u posljednjih 30-ak godina prebaciti na radnike, što HSU smatra nedopustivim, ističe se u priopćenju. Jedine ozbiljne posljedice produljenja dobi za odlazak u mirovinu bit će povećanje broja prijevremenih penaliziranih mirovina i invalidskih mirovina, što će dovesti do daljnjeg pada standarda umirovljenika, koje u budućnosti čekaju još teži dani ako Hrvatska nastavi tim putem, smatra Hrvatska stranka umirovljenika. H
Kujundžić: Sve smo stariji
Ministar zdravstva Milan Kujundžić komentirao je u utorak inicijativu sindikata za raspisivanje referenduma "67 je previše" kazavši kako smo sve starija populacija pa treba razmišljati o pomicanju dobne granice za mirovinu. "S etičkog i biološkog aspekta može se raspravljati o tome može li čovjek raditi do 65. ili 67. godine, međutim svjetski trendovi dolaze i u Hrvatsku, sve smo starija populacija i trebat će razmišljati o pomicanju dobne granice do kada se radi", izjavio je Kujundžić. Neovisno o tome hoće li i kada taj zakon stupiti na snagu, svima koji žele raditi nakon 65. to treba omogućiti, smatra ministar. Na novinarski upit što bi to značilo za zdravstveni sustav, Kujundžić je ustvrdio da se od rada ne obolijeva. H