Od početka ove godine do danas u većem dijelu Slavonije i Baranje palo je, prosječno, samo od 60 do 70 litara oborina po četvornom metru, što ni približno nije dovoljno za normalan razvoj jesenas posijanih usjeva. Stoga su pogledi slavonsko-baranjskih ratara već duže vrijeme usmjereni u nebo.

- Činjenica je da su se klimatološki uvjeti posljednjih godina u znatnoj mjeri izmijenili, na što upozoravaju i stručnjaci, što znači da ćemo u budućnosti o svemu morati ozbiljno razmisliti, odnosno početi se prilagođavati novonastalim uvjetima - kažu slavonsko-baranjski ratari.


Tvrde kako je, sudeći prema višegodišnjem prosjeku, od početka godine trebalo pasti i do tri puta više oborina nego što je palo.


- Sve stoji. Vlage kronično nema i ne preostaje mi ništa drugo do čekati na prve kišne kapi i moliti se da to bude što prije - priča Zoltan Rajki, poljoprivrednik iz Kotline, napominjući kako je, očito, uzaludno bacio gnojivo koje bez vlage gotovo ništa ne vrijedi. Dodaje još kako su stari ljudi govorili da se tijekom ožujka u pšenici već ‘‘zeko mora sakriti‘‘.


- U ovom trenutku ne da se u pšenici ne može sakriti zeko već to ne može učiniti ni znatno manja životinja - slikovito objašnjava stanje svojih ozimih usjeva. Sve skupa, tvrdi, sigurno će imati utjecaja na manje prinose, a nova gnojidba najvjerojatnije će poskupiti i proizvodnju.


Zbog manje vlage na svojim obradivim površinama nesretan je i Saša Pavković, poljoprivrednik iz Luča.


- Ovih nam je dana osnovna tema razgovora vlaga na oranicama. U dijelu Baranje gdje su moje obradive površine ove je godine palo 60 litara kiše, a kada se tome doda i prosinac, količina oborina, zajedno sa snijegom, bila je 70-ak litara. To je malo za mjesečne količine, a kamoli za cijelu trećinu godine - žali se Pavković pribojavajući se žetve i prinosa pšenice, ječma i uljane repice. Svoje je površine prvi put pognojio prije otprilike mjesec dana, ali uzalud. Za drugu se gnojidbu odlučio u ponedjeljak.


- Ako ne budu znatnije količine kiše, i druga će gnojidba biti uzaludna - ističe.


Gotovo identično priča karanački poljoprivrednik Šandor Sabo. Jedini od anketiranih sijao je šećernu repu. Sjetvu šećerne repe završio je u ponedjeljak, doduše na manjim površinama nego proteklih godina.


- Ako ne bude kiše, upitno će biti nicanje repe. Za sada sa sigurnošću mogu tvrditi da će problema biti sa pšenicom, ječmom, uljanom repicom i ostalim ozimim kulturama - priča Sabo objašnjavajući kako je moguće da zbog nedostatka vlage neće doći do busanja. Ratari, nadalje, ističu kako su neke sorte pšenice, sijane nešto ranije, već počele busati, ali su na nekim mjestima vidjeli kako se i ranije zasjana pšenica, premda je ‘‘krenula‘‘, počela sušiti.


Sudeći prema prognozama meteorologa, slavonsko-baranjskim se ratarima u idućih nekoliko dana baš ne smiješe znatnije količine nužnih padalina. Osim što su manje količine padalina bile najavljene za ponedjeljak, kiše ne bi trebalo biti čak do kraja mjeseca, kada su, pak, najavljene manje količine oborina. Dnevne temperature idućih će se dana kretati od 11 do 19 Celzijevih stupnjeva. ‘‘Minusa‘‘ ne bi trebalo biti. Na web-stranicama AccuWeather stoji kako bi prve znatnije količine oborina mogle pasti tek sredinom travnja. Važno je istaknuti i kako poljoprivredne površine dodatnu isušuje vjetar. Sušno razdoblje, za sada, ne smeta voćnjacima i vinogradima, što ne znači da im u idućem razdoblju pokoja ‘‘litra kiše‘‘ ne bi dobro došla. Voćari se pribojavaju mrazova i temperatura nižih od minus 2 Celzijeva stupnja, ali ako se meteorološke prognoze pokažu iole točnima, ove bi godine voća trebalo biti više nego prošle.