Iz Hrvatske se, kao što je poznato, građani iseljavaju, posebice intenzivno od ulaska naše zemlje u Europsku uniju 2013. Tako se proteklih godina iznose podaci o broju iseljenih osoba često temeljeni na procjenama ili podacima koje objavljuju institucije zemalja u koje se iseljavaju naši ljudi, s obzirom na to da službena hrvatska statistika nema točne podatke, jer se mnogi iseljeni ne odjavljuju s adresa u Hrvatskoj.

No malo je poznato da se u Hrvatsku ljudi i useljavaju. Jasno, tomu se pridaje relativno mala pozornost s obzirom na to da je ipak obujam iseljavanja dosegnuo gotovo katastrofalnu razinu u nekim područjima zemlje, što useljavanje ne može neutralizirati. Ipak, utješno je vidjeti podatak Državnog zavoda za statistiku da su se u Hrvatsku primjerice 2017. godine iz inozemstva uselile 15.553 osobe, a da se od 2013., dakle od ulaska u EU, do kraja 2017. godine uselilo 62.260 osoba. Valja tomu dodati i podatak MUP-a da su se od 1. siječnja do 30. rujna 2018. u Hrvatsku uselile još 26.182 osobe. U tih devet mjeseci prošle godine uselilo se, ili je točnije reći vratilo se, s obzirom na to da najveći broj ljudi koji se useljava zapravo čine Hrvati koji su živjeli u inozemstvu, mnogo više osoba nego proteklih godina. U devet mjeseci prošle godine, također prema podacima MUP-a, iz Hrvatske su se iselile 36.643 osobe. Kada se ti podaci zbroje, može se vidjeti da su se od početka 2013. do kraja rujna 2018. u Hrvatsku uselile 88.442, a iselile 186.202 osobe.


Naš demograf Stjepan Šterc u siječnju ove godine iznio nam je podatke koje je dobio analizom kretanja broja djece u školama od 2007. do 2017., na osnovi čega je zaključio da se u tih deset godina iz Hrvatske iselilo između 310.000 i 320.000 ljudi.


Najviše se ljudi iz inozemstva doseljava u Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku i Istarsku županiju, a najmanje u pet slavonskih županija. U Osječko-baranjsku županiju od 2013. do 2017. doselile su se 2363 osobe, a samo u 2017. odselile su se njih 5094. O temi useljavanja u Hrvatsku Šterc je bio vrlo kritičan. Podsjetio je kako je još 1996. godine izrađen Nacionalni program demografskog razvitka s konceptom selektivne imigracijske politike. "Još tada smo mi demografi znali da bez imigracijske politike nećemo moći ništa napraviti u Hrvatskoj. Zemlje poput Hrvatske, Irske ili Izraela, koje imaju više svojih sunarodnjaka izvan zemlje, temeljne koncepte postavljaju prema tim sunarodnjacima. No, mi smo to iseljeništvo praktično ‘odrezali‘ od bilo kakve razvojne koncepcije. Jesmo li ih pokušali vratiti? Jesmo li izradili i jedan model kako da ih dovedemo, jesmo li donijeli i jednu odluku, i jedan poticaj? Nismo, a očekujemo da se ti ljudi vrate u domovinu", kazao je Šterc.
Vrijedi podsjetiti i na dramatičan apel njegova kolege, demografa Dražena Živića, voditelja Područnoga centra Instituta Ivo Pilar u Vukovaru, koji je kazao kako se "nada da je u ovoj zemlji sada svima jasno da je demografski problem pitanje svih pitanja, ili problem svih problema". "Sada je sasvim jasno mnogima u zemlji da je Hrvatska u vrlo dubokoj demografskoj krizi i da mi demografi, kao i još neki stručnjaci koji smo na taj problem godinama upozoravali, moramo priču o zaustavljanju ove krize i radikalizirati, jer pitanje je što se sada može učiniti na zaustavljanju i preokretanju trendova. Naravno da se ne smijemo predati. Sve ono što se sada čini i što ćemo ubuduće činiti da bismo zaustavili negativne demografske trendove i eventualno ih preokrenuli mora biti trajno opredjeljenje Hrvatske. Više ne možemo govoriti o klasičnoj populacijskoj politici. Naša zemlja nije u situaciji da kaže kako će u idućih četiri ili deset godina provoditi neke mjere kako bismo se spasili. Hrvatska je pred odlukom o donošenju dugoročnih ili kontinuiranih i cjelovitih mjera demografske revitalizacije zemlje koja će u svom sastavu imati niz aktivnosti vezanih i uz populacijsku politiku, obiteljsku, ekonomsku, poreznu, politiku zapošljavanja, imigracijsku, socijalnu politiku...", kazao je Živić.