Objavljeno 18. ožujka, 2019.
Rasprave prelaze u svađe, prepucavanja, često i vrijeđanja, a nekad čak i prijetnje
Političke stranke i političari u Hrvatskoj uglavnom vode računa o komuniciranju s javnošću i svjesni su značenja komunikacije sa svim svojim ciljanim skupinama, međutim moraju poraditi na kvaliteti te komunikacije. Česti su slučajevi kad ne komuniciraju jasno, precizno i jednostavno, nego nedostatak sadržaja prikrivaju floskulama, frazama i praznim pričama - kaže za naš list stručnjakinja za odnose s javnošću Maja Gradišar Perotić.
Gradišar Perotić bila je predsjednica žirija 12. Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću koja je u četvrtak dodijelila nagrade najboljim komunikatorima, o čemu smo pisali u našem listu. Podsjetit ćemo da je komunikatorom godine proglašen hrvatski nogometni izbornik Zlatko Dalić, a najgorom je ocijenjena komunikacija saborskih zastupnika. Kako uopće komuniciraju s javnošću hrvatski političari i koje kanale komunikacije koriste pitali smo Gradišar Perotić i također stručnjaka za odnose s javnošću Krešimira Macana.
- One koji razmišljaju drugačije promatraju kao neprijatelje, a ne kao političke ili svjetonazorske suparnike. Rasprave među njima često se svode na osobnu razinu, bez kvalitetnih i jasno artikuliranih argumenata, prelazeći u svađe, prepucavanja, a često i vrijeđanja, čak i prijetnje. Javne nastupe vide kao priliku za prizemnu samopromociju, a ne kao prostor za kvalitetno iznošenje svojih ideja i programa preko kojeg bi mogli ojačati svoj utjecaj. Navedene pogreške i propusti osobito su vidljivi kad se promatra komunikacija zastupnika u aktualnom sazivu Sabora, stoga im je i žiri Grand PRixa za odnose s javnošću i dodijelio "šipak godine", odnosno njihovu komunikaciju proglasio antikomunikacijom 2018. godine. Svojom komunikacijom nikako ne odražavaju ono što bi trebali biti - predstavnici građana koji zastupaju njihove stavove i nastoje u svakom trenutku opravdati njihovo povjerenje - kaže nam Gradišar Perotić.
Glupost iz Sabora
Macan podsjeća da političari u Saboru imaju najveći medijski prostor i najlošije ga koriste. Svoj doprinos, kaže, u tome daju i mediji koji su skloniji prikazati "cirkus" nego ozbiljnu raspravu. Problem je, dodaje, i što je vrlo malo ozbiljnih rasprava u Saboru. - Mislim da bi mediji mogli imati rubrike - glupost iz Sabora. Netko bi rekao da bi u toj rubrici svakoga dana bio Pernar. Možda i bi, ali povedeni za Pernarom u Saboru su se počeli gotovo natjecati tko će biti prostiji i gluplji samo da bi dobio prostor u medijima - kaže Macan.
Podsjetio je da se zastupnici itekako mogu pripremiti za svoj nastup i raspravu, podsjećajući kako je svojevremeno Milanka Opačić u sabornicu donijela košaricu s hranom kada je raspravljala o troškovima života. Ona se dobro pripremila za raspravu, a košarica je poslužila da privuče pažnju.
- S druge strane, bio je dobar štos s poklanjanjem modela zrakoplova ministru obrane i trebalo ga je prihvatiti kao štos, no iza toga nije uslijedilo ništa, izostala je dobra poruka u raspravi. Slično je recimo i kod rasprave o Ini. Bulj kaže "prodali ste Inu Mađarima" i pušta pjesmu "Ustani bane", ali nismo čuli nikakve njegove argumente na tu temu. Zastupnici se hvataju na prvu, stvaraju buku bez sadržaja. Autentičnost je uspješan oblik komunikacije političara. Izdvojit ću primjer Ivane Ninčević-Lesandrić koja ima dobre rasprave, ali ju ne pokrivaju jer nije "skandalozna". No kada je autentično rekla nešto iz svoga iskustva o tome što joj se događalo nakon spontanog pobačaja, vezano za liječnike, izazvala je veliku pozornost. Njezin istup prenesen je u svim svjetskim medijima i zapravo je ona jedna od rijetkih zastupnica čije su riječi zaživjele izvan Sabora - ističe Macan.
Smjena generacija
Na pitanje koriste li političari i u kojoj mjeri digitalnu komunikaciju, društvene mreže, Gradišar Perotić kaže kako postoji mnogo dobrih primjera kad su političari na društvenim mrežama dobro poentirali u raspravama sa svojim oponentima ili kad su uspjeli okupiti velik broj pratitelja oko pitanja koje im je u tom trenutku bilo iznimno važno. S druge strane, ima i onih koji društvene mreže još uvijek ne razumiju i njihovi su im se traljavi i lakomisleni pokušaji brzo obili o glavu.
- Smjena generacija u politici i društvu općenito svakako će utjecati na to da će se društvene mreže percipirati kao sve snažniji i utjecajniji kanal jer će i birači informacije tražiti na njima, a sve manje u tradicionalnim medijima - kaže ona.
Macan ističe primjer Živog zida i ponovno Pernara koji su vrlo snažni na društvenim mrežama.
- Društvene mreže su budućnost. Velike stranke će se morati prilagoditi tome ili će nestati. SDP i HDZ imaju dosta starijih birača. Kada oni budu postupno odlazili, kako će dobiti nove, mlade birače, koje na društvenim mrežama "odgaja" sada recimo Živi zid? - navodi Macan.
Macan napominje da je problem i otuđenost zastupnika od baza, podsjećajući kako još uvijek ima zastupnika koji uopće nisu dostupni. Velik krivac za to je, drži, proporcionalni sustav biranja, jer ih na liste biraju šefovi stranaka i mandat osvajaju zahvaljujući mjestu na listi, a ne svome radu. Preferencijalni sustav glasovanja ipak je mnoge natjerao da se bore za glasove i da se dokazuju kod birača, kaže on.
Na pitanje kako se boriti protiv lažnih vijesti, protiv lažnih internetskih stranica i sličnio, Macan naglašava kako je to problem s kojim se bore i Facebook ili Google koji ne propagiraju neke stranice s lažnim informacijama.
- Uređuje se to područje. U Hrvatskoj, recimo, imamo portal Faktograf koji se bavi provjerom objavljenih informacija. Mislim da će i sami mediji prići nekom sustavu ocjenjivanja kako bi uz neku vijest jednog dana pisalo - ovo je vjerodostojan ili nevjerodostojan izvor i na osnovi vjerodostojnosti bit će dignut na internetskim tražilicama - drži Macan.
Igor Mikulić
bez smisla
rasprave lišene argumenata
Krešimir Macan
stručnjak za odnose s javnošću
Društvene mreže su budućnost. Velike stranke morat će se prilagoditi tome ili će nestati. SDP i HDZ imaju dosta starijih birača. Kada oni budu postupno odlazili, kako će dobiti nove, mlade birače, koje na društvenim mrežama “odgaja” sada, recimo, Živi zid?
Više od trećine Hrvata kupuje preko interneta
Izv. prof. dr. sc. Antun Biloš, s Katedre za marketing osječkog Ekonomskog fakulteta, o primjeni digitalnih tehnologija u domaćoj ekonomiji ističe da su trendovi “usvajanja informacijsko-komunikacijskih tehnologija i opće digitalne transformacije poprimili razmjere općeg društvenog i poslovnog standarda kako u svijetu, podjednako i u Hrvatskoj”. “Domaće tržište razmjerno je malo i najčešće govorimo o praćenju trendova te da prema nekim pokazateljima djelomično zaostajemo. Ipak, dio smo jedinstvenog digitalnog tržišta. Uostalom, ako se osvrnemo na podatke DZS-a u istraživanju o primjeni digitalnih tehnologija u Hrvatskoj u 2018., možemo zaključiti da je situacija razmjerno povoljna. Prema tom istraživanju, 82 posto kućanstava ima pristup internetu, a uporaba računala i interneta u porastu je u svim dobnim skupinama u odnosu prema prethodnoj godini. Također, broj internetskih kupaca raste: 35 posto stanovništva kupilo je proizvode ili usluge preko interneta, što je porast od šest posto u odnosu prema 2017. Ako promatramo poslovne subjekte, i tu je jasno vidljiv utjecaj uporabe digitalnih tehnologija”, zaključuje Biloš.
Borba protiv lažnih vijesti
“Borbi protiv lažnih vijesti moramo dati veću pažnju, osobito kad se uzme u obzir da dolaze generacije koje medije sve površnije i kraće konzumiraju. Lažne su vijesti došle u prvi plan prilikom izbora u SAD-u i pokazale koliko je zapravo moguće manipulirati ljudima te mijenjati njihove stavove i ponašanje. No lažne vijesti koje me osobito ljute i brinu vezane su uz znanost i medicinu, gdje i dalje imamo ljude koji promoviraju ništavne izvještaje o štetnosti cjepiva ili si daju za pravo drugima dijeliti zdravstvene savjete i preporuke bez profesionalnog uporišta, uopće ne razmišljajući o posljedicama koje mogu izazvati. Edukacija, medijsko opismenjavanje i veća odgovornost medija samo su neki od čimbenika kojima se kao društvo možemo boriti protiv lažnih vijesti i odgajati buduće naraštaje”, kaže Gradišar Perotić.