Pojačavaju se kontrole nad iseljenicima: Poreze plaćaju vani, a liječe se u Hrvatskoj
Objavljeno 16. ožujka, 2019.
Iseljeni dolaze kontrolirati trudnoću i popraviti zube, rođaci im šalju lijekove
Prema procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a te ga i koriste osobno ili posredovanjem rodbine i znanaca.
Liječnica Sanja Klajić Grotić nedavno je u ime te udruge upozorila na izostanak kontrolnih mehanizama za odjavu iseljenika na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Zavodu za zapošljavanje. "Dvije trećine građana koji su otišli iz Hrvatske raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku, Irsku", upozorava Klajić Grotić.
Problem s "ilegalcima"
Prema njezinim informacijama, na Zavodu za zapošljavanje savjetuju građane da se ne odjavljuju jer im se više isplati da koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje nego osiguranje zapadnoeuropskih zemalja, koje je višestruko skuplje. "U Hrvatsku se vraćaju kontrolirati trudnoću, kronični bolesnici nam dolaze po lijekove kao da borave u Hrvatskoj i da su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Procjene govore da je riječ o 330.000 osoba koje su se iselile i zadržale zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj", kaže i predsjednica Udruge Josipa Rodić.
Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na ove navode odgovaraju kako je ovo problem koji se javlja kod osiguranika koji u iseljeništvu rade ilegalno te dodaju kako koriste sve raspoložive mahanizme kako bi se ovakvoj praksi stalo na kraj. "Kada se provodi odjava hrvatskih osiguranih osoba s obveznog zdravstvenog osiguranja, u postojeći sustav HZZO-a ne unosi se razlog odjave. Stoga nije poznat točan broj osoba koje su odjavljene s obveznog zdravstvenog osiguranja zato što su obvezno zdravstveno osiguranje stekle u drugoj članici EU-a. Činjenicu da je u drugoj državi članici stekla status osiguranja trebala bi dojaviti HZZO-u sama osigurana osoba, kako je određeno hrvatskim pravnim propisima. HZZO od drugih zdravstvenih osiguranja najčešće zaprimi upit o datumu prestanka osiguranja u Hrvatskoj, statusu osigurane osobe u Hrvatskoj ili o ostvarivanju nekog od prava iz zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, što se uzima kao indicija da je osigurana osoba u drugoj državi članici mogla steći status zdravstvenog osiguranja. U takvim slučajevima provodi se postupak u suradnji s drugom državom članicom i ako se utvrdi da je osoba stekla status osiguranja u drugoj državi, provodi se odjava. Osobe legalno zaposlene u drugoj državi članici ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje u toj državi te nije realno očekivati da postoji potreba zloupotrebe hrvatskog sustava osiguranja s obzirom na to da su im osigurana sva prava kao i ostalim osiguranicima države rada. Problem se javlja kod osoba koje rade u drugim državama članicama bez reguliranog radnog odnosa i/ili statusa u zdravstvenom osiguranju, zbog čega potencijalno dolazi do potrebe korištenja našeg sustava", kažu iz HZZO-a te napominju kako surađuju s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a, pa se u slučaju kada HZZO zaprimi informaciju da je osoba odjavila prebivalište u Hrvatskoj, provodi odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja.
Europski sustav nadzora
"Pri tome naglašavamo da, sukladno europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta iz jedne države članice te prijava prebivališta u drugoj državi članici nije preduvjet za ostvarivanje prava na obvezno zdravstveno osiguranje u drugoj državi članici. Stoga odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje osoba iseljava uvijek primarno leži na samoj osiguranoj osobi", kažu iz HZZO-a, te ističu kako se uskoro na razini Europske unije uvodi elektronska razmjena podataka u okviru sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI) koja bi trebala pomoći u kontroli osiguranika.
"EESSI sustav uvelike će olakšati i ubrzati razmjenu podataka između država članica, a osobito pozitivan učinak očekujemo upravo u području transparentnosti oko pripadnosti samom sustavu osiguranja pojedine države članice. HZZO smatra da će razmjena podataka preko EESSI sustava olakšati identifikaciju osoba s dvostrukim osiguranjem te posljedično dovesti do raščišćavanja nastale situacije", kažu u HZZO-u.
Ivana Solar
HZZ: Nemamo veze sa osiguranjem HZZO-a
Hrvatski zavod za zapošljavnje objašnjava kako prijava u evidenciju nezaposlenih nije povezana s prijavom na zdravstveno osiguranje odnosno s ostvarivanjem prava nezaposlenih osoba na zdravstveno osiguranje. Nezaposleni se, naime, mogu prijaviti HZZO-u i pri tome mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, a da u isto vrijeme ne moraju biti u evidenciji nezaposlenih. “U trenutku kada se osoba odjavljuje iz evidencije nezaposlenih HZZ-a ne mijenja svoj status pri HZZO-u, osim ako je riječ o zapošljavanju ili ako se sama ne odjavi. Slijedom navedenog, nema razloga da savjetnici za zapošljavanje savjetuju iseljene osobe da se ne odjavljuju iz evidencije nezaposlenih. Svakako treba naglasiti da, kako bi se osoba vodila u evidenciji nezaposlenih, ona mora dokazati da aktivno traži posao te da je raspoloživa za rad. Osobe koje nisu u Hrvatskoj navedeno nisu u mogućnosti dokazati te ih se zbog tog razloga odjavljuje iz evidencije”, komentira HZZ.
kontrola
MIJENJA SE SUSTAV RAZMJENE PODATAKA