Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u petak da je radna skupina završila rad na kurikulumu povijesti te da će on biti objavljen idućeg tjedna.

- Uspjeli smo nakon tri runde razgovora. Proširena radna skupina jednoglasno je stala iza toga kurikuluma i to je dobar znak za Hrvatsku - rekla je Divjak novinarima uoči sjednice Vlade dodajući da je rad na kurikulumu završen u četvrtak i da ga je ona u petak dobila na stol.


Ministrica je tako potvrdila informaciju koju smo u petak ekskluzivno objavili u Glasu Slavonije, pozivajući se na informacije koje smo dobili od jednog člana stručne radne skupine koja je u protekla dva tjedna radila na kurikulumu povijesti. Taj član je želio ostati anoniman, no kazao je kako je kurikulum povijesti "stesan" gotovo za četvrtinu u odnosu prema prijašnjoj preskriptivnoj verziji. Izjavio nam je kako je bilo "različitih gledišta i žustrih rasprava, ali granica se ni u jednom trenutku nije prešla i uspjeli smo se dogovoriti".


- Prije svega, mi smo kolege povjesničari i radili smo stručan posao. Nismo se prepirali ili sukobljavali oko svjetonazorskih ili političkih pitanja. Više smo polemizirali oko metodičkog i uvodnog dijela, nekih konceptualnih stručnih pitanja. Ta je metodologija dala rezultata, jer ako se svi ukopaju u svoje rovove i pozicije, nema dogovora, a sukobi se samo produbljuju - kazao nam je ističući da je "nastava povijesti dio javne povijesti i politike povijesti".


- I tu ni jedan segment - ni nastava, znanost, politika, ili javnost, ne mogu imati monopol za odlučivanje. Svi sudjeluju, i na neki način imaju riječ - naglasio je.


Saborski zastupnik HNS-a Stjepan Čuraj u petak je, komentiravši u Saboru završetak izrade kurikuluma povijesti, kazao kako je to možda i povijesni trenutak koji bi trebao označiti prestanak ideoloških podjela.


- Imamo dokument oko kojeg su se jednoglasno složili predstavnici različitih uglednih institucija. Imamo kvalitetan dokument koji će značiti prestanak nepotrebnih podjela u našem društvu. Riječ je o dokumentu oko kojeg su se lomila koplja i koji je inače korišten kao svojevrsna podloga "ispravljanja" povijesti. Napravili smo nešto što će osigurati kvalitetno obrazovanje - neopterećeno, jasno i nedvosmisleno, te budućnost naše djece. Sigurno će biti protivnika ovog kurikuluma. Mogu ih vidjeti s ekstremno lijeve i ekstremno desne strane. No, držim da je to znak da smo napravili dobar posao, jer ona velika, najčešće tiha većina predstavljena je u struci koja je usvojila ovaj kurikulum. Očekujem da će on idućeg tjedna biti objavljen u Narodnim novinama i da će ići u tisak, kako bi se primjenjivao od iduće školske godine - kazao je Čuraj. Naglasio je kako je zadaća "svih nas da stvorimo jedinstveni politički okvir, koji smo u HNS-u i prihvatili i stavili na dnevni red".

Politolog Nikola Baketa, kojega smo upitali za komentar jednoglasnog donošenja kurikuluma povijesti u radnoj skupini, s obzirom na to da je to tema oko koje je vrlo teško imati konsenzus u društvu, kazao nam je kako drži da je veliku ulogu u postizanju konsenzusa o kurikulumu povijesti imala politika.

- I iz izjave profesora Grgina (član radne skupine Borislav Grgin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu je izjavu o kurikulumu u petak dao jednom portalu, op.a.) može se iščitati da je donošenje kurikuluma konsenzusom bilo i pod pritiskom politike i javnosti zbog kratkog vremena za doradu kurikuluma - kazao nam je Nikola Baketa.