Magazin
5O GODINA MISIJE APOLLO 11

Bez Hrvata Amerikanci ne bi stigli na Mjesec
Objavljeno 16. ožujka, 2019.
OBLJETNICA, 1969. - 2019.: ODAJE SE POČAST I HRVATIMA UKLJUČENIMA U NASA-ine SVEMIRSKE PROGRAME

Premda se tek za neka četiri mjeseca, preciznije, 20. srpnja 1969., navršava pedeset godina, daklem pola stoljeća, misije Apollo 11, koja je odvela prve ljude na Mjesec, obilježavanje tog golemog postignuća u SAD-u je počelo još prošle godine, a ove se nastavlja nizom događaja i u Americi i u svijetu koji imaju izravne ili neizravne veze s osvajanjem Mjeseca, odnosno s puno toga znanstvenog, teorijskog i praktičnog što je ostalo i razvilo se nakon što su i Neil Armstrong i Buzz Aldrin zakoračili na površinu Zemljina prirodnog satelita.

Inače je nebo iznad naših glava, da budemo malo romantični, oduvijek opsjedalo ljude, otkako su prvi put podigli glavu prema oblacima, zvijezdama, Mjesecu i Suncu. Civilizacije su se uspinjale i propadale vapeći za znakom s neba, sa zvijezda, s Mjeseca ili Sunca, a kad sve što se zbivalo u orbiti i dublje u prostranstvima svemira nisu samima sebi mogli ni bili sposobni objasniti, ljudi su sve te pojave počeli tumačiti višom silom, božanskim utjecajima, kroz riječi proroka i proročanstava, kroz Bibliju i druge "svete knjige". A onda je stiglo 20. stoljeće, u kojem je nekim začudnim "klikom" znanost krenula divovskim koracima naprijed, sve do osvajanja orbite našeg planeta, puta na Mjesec i svih drugih akcija i reakcija vezanih uz Sunčev sustav, bliži i dalji svemir. NASA-ina je uloga pritom od prvorazrednog značenja, no zasluga za prve korake u svemir svakako ide i SSSR-u, a od raspada komunizma i Rusiji, koja je nastavila, posebno s dolaskom Putina na vlast, ulagati velika sredstva u svemirska istraživanja. Tu je dakako i Europska svemirska agencija, osnovana 20. ožujka 1964., čiji je prvi satelit u orbitu lansiran 1975. A posljednjih godina, otkako se NASA muči s financiranjem, u orbitalne akcije oko Zemlje i u svemiru uključio se i privatni sektor u SAD-u, EU-u, Rusiji i Aziji (Kina je sve jača i u tom području!), pa s punim pravom možemo reći kako je nastala i kako neporestano traje svemirska gužva iznad naših glava, ali bogme i gužva oko prvenstva - tko će i kad prvi orbitu pretvoriti u turističku destinaciju, a na tom tragu to isto učiniti i s Mjesecom te u skoroj budućnosti i s Marsom.

ZDRAVICA ZA BUDUĆNOST
Bogati i poduzetni Elon Musk glede tih svemirskih pitanja, planova i programa, ne posustaje unatoč problema koji se s njim svednevice povezuju. No Musk hrabro ide dalje i upravo je nedavno doživio još jednu zadovoljštinu. Konkretno, uspješno pristajanje kapsule Crew Dragon na Međunarodnu orbitalnu postaju (ISS) označilo je važan korak za osnivača SpaceX-a i poduzetnika Elona Muska prema lansiranju ljudi u svemir. A kad se kapsula za ljudsku posadu (s robotom u njoj za tu priliku) uspješno odvojila od ISS-a i krenula prema Zemlji te bez problema aterirala u Atlantski ocean, Muskov je trijumf bio potpun pa sad može krenuti u isti postupak uključujući i prvog čovjeka u kapsuli.

Zapravo je glede istraživanja svemira, kad se sve skupa uzme u obzir i pomno analizira, proteklih 50 i više godina cijeli niz faktora utjecao na smjer kojim se išlo, počevši od prvog čovjeka u svemiru, Rusa Jurija Gagarina, slanja satelita u orbitu, preko američkih misija Apollo, istraživanja Marsa i Sunčeva sustava automatskim letjelicama bez ljudske posade do novih razvojnih planova, u kojima, uz NASA-u, prednjači privatni i državni sektor u Europi i Aziji (ponajprije Kina). Sve to, i još puno toga, sastavnice su bez kojih je nemoguće sagledati cjelovitu sliku prošlog, sadašnjeg i budućeg svemirskog doba, u kojem znanost, tehnika i tehnologija ruše sve granice na putu prema istini o svemiru, a time i o čovjeku. Ako pritom uspijemo opstati na matičnom planetu zvanom Zemlja, spriječimo ekološku i klimatsku katastrofu, izbjegnemo ratove, napose nuklearni (to što Putin prijeti SAD-u novim moćnim dalekometnim raketama s nuklearnim glavama propaganda je sukladna s novim hladnim ratom), onda s pravom možemo biti optimisti i nadati se da ćemo kao civili vrlo brzo, za nekoliko desetljeća, piti kavu u orbiti, a za stotinjak godina možda i večerati na Marsu.

Dok to novo zlatno doba čovječanstva ne stigne, nazdravimo osvajanju Mjeseca, Muskovim projektima, NASA-i, Europskoj i Ruskoj svemirskoj agenciji, CERN-u, svim onim genijalcima iz različitih područja koji su participirali i koji i danas participiraju u složenom i rizičnom osvajanju orbite, Sunčeva sustava, dalekog svemira, galaktika i crnih rupa, jer svaki, makar i mali, korak naprijed, dublje u svemir, za ljudski je rod još jedno osvajanje slobode u neizmjernim bespućima zvjezdanog neba iznad naših glava. Nazdravimo ovih dana i World Wide Webu, koji puni 30 godina (važan je i za svemirska istraživanja, napose za veze, komunikacije...), bez obzira na to što negov izumitelj Tim Berners-Lee upozorava da je WWW postao "čudovište izvan kontrole". Nazdravimo i divovskim koracima kojima u budućnost hodi digitalizacija, robotika i nove tehnologije poput nanoznanosti, uključujući i napredak genetike, medicine i farmaceutike.

Nazdravimo još jednom i Juriju Gagarinu, prvom čovjeku, koji je 12. travnja 1961., otputovao u svemir u letjelici Vostok 1, čija se godišnjica rođenja obilježava u Rusiji nizom izložbi i događaja u muzejima i na sveučilištima. Nazdravimo uspješnosti i dugovječnosti Međunarodne svemirske postaje (International Space Station - ISS), svemirskom teleskopu Hubble (HST), projektu nastalom suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije, koji iz orbite oko Zemlje snima nama bliski i daleki svemir, galaktike, kvazare, crne rupe, supernove i kojekakva druga svemirska čuda.

Naravno, nazdravimo prvom i drugom čovjeku na Mjesecu, Neilu Armstrongu i Buzzu Aldrinu, ali i Michaelu Collinsu, koji ih je čekao u orbiti oko Mjeseca, i prije nego što se taj veličanstveni događaj svečano i službeno obilježi 20. srpnja ove, 2019. godine. Na tom je tragu, osim prošlogodišnjeg igranog filma First Man (režija Damien Chazelle), koji se bavi letom na Mjesec, i novi dokumentarac o istoj temi - Apollo 11, Todda Douglasa Millera, znakovito, u američka kina pušten za Dan žena, 8. ožujka.

SVE OVISI O ČOVJEKU
Nazdravimo i Richardu Bransonu, čija tvrtka Virgin Galactic ulaže goleme svote kako bi što skorije u orbitu lansirali bogate turiste sa Zemlje. Bransona u snovima o putu u svemir nije omeo ni neuspjeli testni pokušaj iz 2014., u kojem je poginuo jedan pilot. Uz Virgin Galactic, nazdravimo i tvrtki Axiom Space, koja također radi na svemirskom turizmu, pa već ima pomno razrađen plan osmodnevnog putovanja u orbitu, koje će koštati 55 milijuna dolara, i to već od 2022. godine.

Konačno, ali ne manje važno, podignimo čaše zdravice i u ime brojnih naših ljudi, Hrvata koji se sudjeovali u svemirskim istraživanjima i bili (i još jesu) uključeni u NASA-ine projekte, Europske svemirske agencije, u programe i planove Elona Muska, CERN... Prvi među takvima, koji zaslužuje sve počasti, svakako je Mike Vučelić, inženjer rođen u Garešnici 1930., koji je bio jedan od najvažnijih stručnjaka na projektu Apolo 11, koji je čovječanstvu omogućio da 1969. prvi put sleti na Mjesec. Uz Vučelića, priznanja idu i astronomkinji rodom iz Splita, Marini Brozović, po kojoj je nazvano jedno nebesko tijelo, i to već deset godina, asteroid 7295 Brozovic. Svaka čast pripada i astrofizičaru Marku Juriću, koji je 2009. bio jedan od 32 dobitnika NASA-inih stipendija za istraživanja u astronomiji i astrofizici, u programima Einstein, Hubble i Sagan. Kad je riječ o tragu hrvatske znanosti u svemiru, ne može se zaobići ni Josipa Kotnika, elektrotehničkog inženjera i aeronautičkog stručnjaka koji je konstruirao žiroskop što se koristio u letjelicama u svemirskom programu Apollo. Spomenuti vrijedi i astrofizičara Željka Ivezića, 50-godišnjeg profesora sa Sveučilišta Washington. Iako nije izravno povezan s NASA-om, i on poput Marine Brozović ima "svoj" asteroid - 202930 Ivezic.

I za kraj, nazdravimo samima sebi, ljudskoj vrsti općenito, koja je bila i ostala kadra učiniti nevjerojatne stvari u kratkom razdoblju "prosvjetljenja", razviti se u civilizaciju moći i napretka, ali i civilizaciju kadru sve upropastiti svojom nepromišljenošću, starim nagonom za razaranjem i uništavanjem u trenutcima najvećih mirnodopskih uspjeha, kakvi su, između ostalog, i programi osvajanja svemira, oni do sada ostvareni, kao i oni koji se tek trebaju ostvariti.

Priredio: Darko JERKOVIĆ
Slučaj Vučelić
Odavno je Amerika bila obećana zemlja za mnogobrojne Hrvate, koji su u SAD odlazili, i još uvijek odlaze, kako bi tamo započeli novi život, uključujući i one koji tamo nastavljaju znanstvenu karijeru. Svi znamo priču o Nikoli Tesli, no znatno manje poznajemo priču o Hrvatima iz, primjerice, NASA-e, astronomske zajednice koja istražuje svemir. A tu su neki naši ljudi ostavili itekako velik trag, čak se može zaključiti da bez Hrvata Amerikanci gotovo ne bi znali kako stići do Mjeseca u okviru programa Apollo. Drugim riječima, u zlatno doba NASA-e, šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je zahvaljujući predsjedniku Kennedyju zacrtan ambicioznan i skup plan svemirskih istraživanja, među zaposlenima u NASA-i bilo je i nekoliko istaknutih Hrvata. Nezaobilazno ime tog prvog ešalona bio je Mike Vučelić, naše gore list, Hrvat rođen u Garešnici 1930., čiji je inženjerski doprinos misiji Apolo 11 od ključnog značenja. Vučelić je diplomirao na zagrebačkom Strojarskom fakultetu 1954., a nakon rada u Mercedesu u Njemačkoj krenuo je u SAD te je 1962., kao 32-godišnjak, uključen u NASA-in program, njihove misije Apollo, koje su u konačnici rezultirale slijetanjem na Mjesec. “Napredovao sam u programu pa sam bio odgovoran za konstrukcije svemirskog broda Apollo, a iz kontrole leta u Houstonu bio sam odgovoran za operacije tijekom leta”, ispričao je svojedobno za Jutarnji. Vučelić je, da cijela priča bude još nevjerojatnija (za one starije, koji se još sjećaju TV prijenosa slijetanja na Mjesec!) onaj lik koji je tog dana D sjedio do glavnog kontrolora misije Genea Kranza, i s njim brojio metre do dodira “Orla” s Mjesečevom površinom i dijelio nevjericu i zaprepaštenje kad su shvatili da su uspjeli. Cijelog života redovito je posjećivao domovinu Hrvatsku, a umro je u La Jolliju, kod San Diega, 8. rujna 2012., znakovito, samo dva tjedna nakon što je umro Neil Armstrong.(D.J.)
Gagarinov rođendan
Moskva se 9. ožujka, prisjetila svog legendarnog kozmonauta Jurija Gagarina, rođenog tog dana 1934., a preminulog 27. ožujka 1968., prvoga čovjeka koji je, 12. travnja 1961., otputovao u svemir u letjelici Vostok 1. Sovjetski kozmonaut danas bi proslavio 85. rođendan. Proglašen nacionalnom ikonom, Gagarin je titulu pionira svemirskih putovanja dobio 12. travnja 1961., kada je u svemiru proveo 108 minuta. Poginuo je sedam godina poslije, u dobi od 51 godine, tijekom rutinskog leta lovačkim avionom MiG-15UTI, kojim je pilotirao zajedno s kolegom Vladimirom Serjoginom. Navodno se Gagarinov MiG-15UTI zanio zbog udara u jato ptica ili zbog mimoilaženja s drugim avionom, a on i kopilot nisu ga uspjeli ispraviti prije nego što su udarili u zemlju. Nakon kremiranja urna s Gagarinovim pepelom položena je u Kremaljski zid kod Crvenog trga u Moskvi. Dmitriju Rogozinu, šefu ruske svemirske agencije Roscosmos, tijekom prošlotjednog polaganja vijenca pridružili su se nekadašnji kozmonauti i osoblje agencije. Roscosmos je o Gagarinu pohvalno govorio, istaknuvši da je svemirska istraživanja uveo u potpuno novu eru. Prisutnima se videoporukom iz Zemljine orbite obratio i član posade Međunarodne svemirske stanice Oleg Kononenko. On je citirao Gagarina i njegovu izreku: “Svemir služi ljudima!” Gagarinova godišnjica rođenja obilježava se i nizom izložbi te događaja u muzejima i na sveučilištima. Roscosmos je ljude pozvao da naprave selfieje na mjestima koja se povezuju s legendarnim svemirskim putnikom te da ih objave pod hashtagom # Gagarin85. Kolaž napravljen od tih slika bit će poslan na Međunarodnu svemirsku postaju. (H/D.J.)
Muskova igra prijestolja
Nema pojedinačno većeg zagovaratelja svemirskih istraživanja od Elona Muska. Nekad su to bili Arthur C. Clarke, Carl Sagan, naravno, i Stephen Hawking, no, za razliku od spomenutih teoretičara svemira, Musk je prije svega praktičar, koji zahvaljujući novcu koji posjeduje poduzima rizična ulaganja u razne p rojekte, poput aktualnog testiranja kapsule za ljudsku posadu koju je izgradila njegova privatna tvrtka SpaceX za prijevoz ljudi na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). Podsjetimo, nakon petodnevne misije kapsula bez posade Crew Dragon odvojila se od ISS-a i spustila u Atlantik, oko 200 milja od obale Floride. Bio je to brzi i vatreni spust kroz Zemljinu atmosferu, za koji je Musk najavio da će biti najteži dio misije. Zabrinjavalo ga je hoće li se padobrani ispravno rasporediti i hoće li sustav usmjeriti kapsulu na pravu lokaciju, no sve je, srećom, prošlo bez problema. Inače, uspješno pristajanje kapsule Crew Dragon na ISS označilo je važan korak za Elona Muska, osnivača SpaceX-a i poduzetnika, u njegovoj svemirskoj igri prijestolja. Radi se o posljednjem u nizu testiranja koja je kapsula Crew Dragon morala proći kako bi dobila NASA-ino odobrenje da prevozi ljude. Programom se želi završiti ovisnost američkog svemirskog programa o Rusiji za letove na ISS. Planirano je da u srpnju SpaceX preveze američke astronaute do ISS-a. SpaceX kapsula ovaj je put na ISS prevezla probnu lutku u Teslinu svemirskom odijelu opremljenom senzorima da bi se utvrdilo kako let može utjecati na čovjeka.(H/D.J.)
Kad je riječ o tragu hrvatske znanosti u svemiru, ne može se zaobići ni Josipa Kotnika, koji je konstruirao žiroskop korišten u programu Apollo.
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: EUROPSKI IZBORI (I.)

Sami odlučujemo o budućnosti

NJEMAČKO PITANJE: PROVOKACIJA ILI EVOKACIJA

Rammsteinov zov očevine