Objavljeno 14. ožujka, 2019.
Cijena po uzorku bit će 200 kuna i jedan reprezentativni uzorak pokrivat će površinu od 10 hektara
Tla u Republici Hrvatskoj nisu u najboljem stanju, što dovodi do njihove degradacije i manjka plodnosti. Naime, većina zemljišta u Hrvatskoj su kisela, što je ponajprije antropogeno izazvano, pa se uskoro sprema novi pravilnik o monitoringu tla.Rečeno je to, između ostaloga, na jučer održanoj radionici "Dobra poljoprivredna praksa u ratarstvu i stočarstvu" u organizaciji Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (Poljoprivredni fakultet), Obrtničko-industrijske škole Županja, Univerziteta Educons iz Sremske Kamenice te Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad.
Kako je istaknuto prema sada važećem zakonu, poljoprivredni proizvođači dužni su raditi nadzor i kontrolu samo na zemljištima u višegodišnjem zakupu. Međutim, u svrhu poboljšanja plodnosti i kvalitete tla, poljoprivrednici će od sada biti obvezni raditi analizu tla svake četiri godine, odnosno u petoj godini, a uzorke će moći uzimati sami. Oni poljoprivrednici koji imaju manje od jednog hektara površine neće biti dužni ponašati se prema pravilniku.
Cijena po uzorku bit će 200 kuna i jedan reprezentativni uzorak pokrivat će površinu od 10 hektara.
Dunja Prokić s Fakulteta zaštite životne sredine (Univerzitet Educons), iz Sremske Kamenice, iznijela je usporedbu na temelju provedene analize između Hrvatske i Srbije. Izvijestila je kako su u istraživanju koncentracije nitrata u podzemnoj vodi, u 30 % svojih uzoraka pronašli povećanu koncentraciju, dok je s hrvatske strane ta brojka iznosila oko 60 % od ukupno analiziranih uzoraka, ali je naglasila kako to ne mora nužno značiti da je situacija u Hrvatskoj gora, nego da je možda riječ o intenzivnijoj poljoprivrednoj proizvodnji na analiziranom području. Također je istaknula kako je u Srbiji, zbog nečlanstva u EU-u i neprimjenjivanja europske direktive prisutna daleko veća količina pesticida u uzorcima negoli je to slučaj u Hrvatskoj, zbog čega ističe da postoji bojazan za hranu kakvu jedu. Ema Nenadić
Konkurentnost povećati prihodovnijim kulturama i ekološkom proizvodnjom
Na radionici je istaknuto da je Hrvatska u velikoj prednosti i da ima gotovo pa djevičansko tlo po pitanju reziduala u odnosu na ostale članice EU-a, a zanimljiva je bila priča jednog ratara iz Njemačke koji je rekao kako u zemlji u Njemačkoj pronalazi samo metke iz II. svjetskog rata, umjesto glista. S obzirom na to da su tla u Republici Hrvatskoj većinom kisela potrebna je kalcizacija, a na predavanju je istaknut Karbokalk, proizvod Tvornice šećera iz Osijeka, koji je jeftiniji u odnosu na neke druge materijale, a učinkovitost je vidljiva tek za dvije do tri 3 godine. Što se tiče isplativosti ratarske proizvodnje, prof. dr. sc. Suzana Kristek naglasila je kako bi se trebalo više okrenuti na sadnju prihodovnijih kultura, kao što su voće i povrće, ali i na ekoproizvodnju kako bi se povećala konkurentnost na tržištu. Zaključeno je da je ključ napretka edukacija i rad poljoprivrednika.