Objavljeno 13. ožujka, 2019.
Ured pravobraniteljice godišnje u prosjeku obradi 1500 prijava, lani ih je zabilježeno 1588
Ured pravobraniteljice za djecu u 2019. godini obilježava 15 godina djelovanja tijekom kojih je obradio više 16.600 pojedinačnih slučajeva, pokrenuo 14.000 općih i legislativnih inicijativa, a njegovi su predstavnici obišli približno 780 ustanova za djecu ispitavši njihov rad i odnos prema korisnicima.
Ured godišnje u prosjeku obradi 1500 pojedinačnih prijava (u 2018. godini bilo ih je 1588), te radi na približno tisuću općih inicijativa, preporuka, prijedloga za izmjene propisa i različitih aktivnosti s djecom i stručnjacima koji rade s djecom i za djecu.
"Kad govorimo o problematici kojom se bavi Ured pravobraniteljice za djecu, od samog početka su među prijavama koje primamo najbrojnije bile one koje se odnose na pravo djeteta na život uz roditelje i roditeljsku skrb te pravo djeteta na zaštitu od nasilja, koje su po broju bile gotovo ujednačene, na trećem mjestu je bila zaštita obrazovnih prava i na četvrtom mjestu ekonomska prava djece. Danas, nakon 15 godina rada, taj je poredak izmijenjen. Na prvom mjestu po broju prijava i dalje je pravo djece na roditeljsku skrb, na drugom mjestu su obrazovna prava, na trećem mjestu je pravo na zaštitu od nasilja i zanemarivanja, a na četvrtom su zdravstvena prava djece", kaže dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
Ističe kako su od 2003. godine, kad je donesen prvi zakon o pravobranitelju za djecu u Hrvatskoj, do danas učinjeni brojni iskoraci u ostvarivanju prava djece. No, dodaje i kako u mnogim područjima ima još mnogo prostora za poboljšanja. "Određeni napredak postignut je u poboljšanju propisa u odnosu prema zaštiti prava djece. Pritom bih naglasila neka postignuća koja je inicirao upravo Ured pravobranitelja za djecu u području zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, a posebno: podizanje dobne granice pristanka djeteta na spolni odnos s odraslom osobom s 14 na 15 godina (naš prijedlog bio je 16 godina, ali nije prihvaćen), vezivanje tijeka zastare za kazneni progon počinitelja seksualnog nasilja nad djetetom uz punoljetnost žrtve (zastara ne teče dok dijete ne navrši 18), mogućnost doživotnog izricanja zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti u kojima se dolazi u kontakt s djecom, propisivanje pravomoćne osude za počinjenje kaznenog djela kao zapreke za zapošljavanje ili angažiranje osoba za rad s djecom u sustavu socijalne skrbi i odgoja i obrazovanja, sporta, zdravstva, volontiranja, obrta, autoškola ili kao zapreke za posvojenje ili udomljenje djeteta te jačanje položaja djeteta žrtve i svjedoka u pravosudnom postupku", kaže Pirnat Dragičević.
Pravobraniteljica ističe i kako je u proteklih 15 godina inicirano niz promjena u drugim područjima - obrazovanju, obiteljsko-pravnoj zaštiti, bavljenju djece sportom, zaštiti privatnosti... "Na naše višegodišnje inzistiranje Hrvatska je nedavno napokon pristupila provedbi preporuke UN-ovog Odbora za prava djeteta o donošenju ‘dječjeg proračuna‘, to jest, zasebnog planiranja sredstava za ostvarivanje svih prava djece na razini državnog i lokalnih proračuna, no to je složen proces koji je zasad još na početku. Ima i u drugim područjima još mnogo posla, primjerice, u zaštiti djece od svih oblika nasilja, u osiguravanju prava djece na sudjelovanje u društvu i uvažavanje njihova mišljenja, osiguranju prava na pristup kvalitetnim uslugama za djecu neovisno o imovnom stanju roditelja, mjestu gdje žive i slično", kaže Helenca Pirnat Dragičević.
U posljednje se vrijeme Ured pravobraniteljice za djecu bavi nasiljem u školama i na internetu. "Škole moraju najozbiljnije shvatiti svoju ulogu i odgovornost u prevenciji nasilja. Za to je nužno dodatno educirati djelatnike škola, ali i osigurati u školama stručnu službu ekipiranu potrebnim stručnjacima te surađivati s drugim institucijama i službama koje se bave zaštitom djece. U tom dijelu potrebna im je i podrška Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i lokalne zajednice. Kada je u pitanju nasilje na internetu, želim naglasiti kako škole imaju važnu ulogu i u sprečavanju te vrste nasilja. To je doista problem svih nas i u tome je iznimno važno ostvariti suradnju škole i roditelja. Sve su brojniji slučajevi takvih povreda prava djece i kaznenih djela na štetu djece. Nedavno se govorilo da je svako četvrto dijete bilo izloženo nekom obliku nasilja preko interneta, a danas se procjenjuje da to doživljava svako treće dijete! Stoga je važno osvijestiti roditelje o njihovim odgovornostima za oprezno i postupno uvođenje djeteta u korištenje digitalne tehnologije. Također ističem da je država dužna osigurati svakom djetetu sustavnu poduku o sigurnom korištenju interneta i razvoj medijske pismenosti kroz sustav odgoja i obrazovanja", zaključuje Pirnat Dragičević.
Ivana Solar
Helenca Pirnat Dragičević
pravobraniteljica za djecu
Sve su brojniji slučajevi povreda prava djece i kaznenih djela na štetu djece na internetu. Nedavno se govorilo da je svako četvrto dijete bilo izloženo nekom obliku nasilja preko interneta, a danas se procjenjuje da to doživljava svako treće dijete.