Od ukupnog broja pravnih subjekata čak 91 posto čine tvrtke sa do 20 uposlenih osoba. Ističe to predsjednik Obrtničke komore Osječko-baranjske županije Darko Knežević analizirajući trenutačno stanje u obrtništvu.

- Mi smo na razini od oko 4200 obrta i taj se broj konstantno mijenja. Vjerojatno nećemo dostići brojku o 5500 obrta iz 2008. godine, ali tomu i ne treba težiti. Naime, financijski rezultati i pokazatelji govore da gospodarstvo samo po sebi, pa tako i obrtništvo, raste u dijelu financijskog primitka, odnosno razlike u cijeni i ostvarene dobiti. Broj uposlenika također se povećava. Činjenica jest da imamo određenih problema zbog nedostatka kvalitetnih majstora i definitivno će se na tome morati poraditi u sljedećem razdoblju. Naime, gospodarske su aktivnosti pojačane i očekujemo pritisak u samoj proizvodnji s obzirom na to da imamo i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, koji potiče gospodarske aktivnosti. Trenutno imamo problema oko ispunjavanja rokova iz ugovora, a to je opet vezano uz problem nedostataka stručnih ljudi s kojima bismo na vrijeme odradili ugovorne obveze - kaže Knežević.

Čelnik obrtnika Osječko-baranjske županije dodaje kako smatra da je upravo sada, u situaciji kada gospodarstvo raste, prilika da se učine neki veći koraci kako bi se rasteretili poduzetnici da bi se moglo znatnije ići naprijed.

Evidentno je i kako cijene obavljanja poslova na tržištu rastu, a prije nekog vremena to je komentirao i osječki dogradonačelnik Boris Piližota, konstatiravši kako je došlo vrijeme kada planirani novac za neke investicije očito neće biti dovoljan da se one i završe. Naime, komentirao je Piližota nedavno, tvrtke ili obrtnici za neki posao koji je donedavno koštao stotinjak novčanih jedinica sada traže 150 novčanih jedinica, a u nekim slučajevima čak i 350 za isti posao. Građani također osjete kako teško pronalaze majstore, konkurencije nema, pa i tvrtke mogu dizati cijene. Za očekivati je da dio tog novca završava povećanjem plaća radnicima, koje poslodavci sada žarko žele zadržati jer znaju da bez radnika u doglednoj budućnosti neće biti ni njihovih tvrtki..

- Nema više minimalca i spuštanja cijena na natječajima 30 ili više posto, i nema više neisplate plaće. Slikovito mogu reći da nama više ne treba inspekcija. Jer poslodavci svagdje traže radnike, vrbuju ih na sve načine. Gdjegod prepoznaju i vide dobrog radnika koji radi za drugu tvrtku, pitaju kolika mu je trenutna plaća i odmah nude tisuću kuna više da prijeđe raditi za njih - komentira Knežević.

Kako će se to sve odraziti na investicije lokalnih samouprava, dovršetak već započetih objekata ili na građane kada trebaju, recimo, dobrog i jeftinog soboslikara ili majstora za popravak kućanskih uređaja?

- Definitivno se mogu očekivati poskupljenja. Nije pravilo i zakon ekonomije biti najjeftiniji. Svjedoci smo najrazvijenijih zemalja, primjerice, skandinavskih. Njihove cijene višestruko su više nego cijene u ostatku Europske unije. Ali i standard im je opet višestruko veći. Što znači da nije uvijek pravilo raditi što jeftinije. Poskupljenja je očekivati i kod nas u Hrvatskoj. Nisu gospodarstvenici bez razloga prije isplaćivali tako niske plaće radnicima. Bilo je puno gospodarskih subjekata koji nisu išli iskreno na tržište. Spuštali su cijene, koje su godinama bile na niskoj razini. No s tim niskim cijenama nema temelja za razvoj gospodarstva, nema temelja za rast osobnih dohodaka, a rekao sam da nije uvijek pravilo da je niska cijena zakonitost dobrog gospodarstva - kaže Knežević i poručuje kako i ove sada povišene cijene nisu realne i da će još ići gore.

- Gospodarstvenici su, a to znam jer sam i sam gospodarstvenik, došli do razine gdje su dio sredstava vukli iz vlastitih rezervi. Vjerujte mi da su te rezerve došle do kraja i mi smo danas prenapregnuti. Velike su obveze prema državi, na 10.000 kuna netoplaće je 21.000 kuna bruto. Što radnik u Hrvatskoj mora raditi da bi zaradio toliki novac? Velike su obveze i mislim da je na potezu država. Kada gospodarstvo ide gore, treba korigirati obveze prema državi, a samim tim da se taj dio sredstava prebaci na djelatnike. Taj će novac opet kroz potrošnju doći u državni proračun - smatra Knežević.