Istaknuta njemačka političarka Doris Pack ustvrdila je kako je stanje na Balkanu trenutačno veoma opasno i prijeti se pretvoriti u kaos jer je ta regija tek na korak od stanja iz 90-ih godina, kada su izbili oružani sukobi prouzročeni raspadom bivše Jugoslavije, a posebice je upozorila na opasnosti od promjene granica, o čemu se raspravlja u sklopu traženja rješenja za srbijansko-kosovske odnose.

U razgovoru za sarajevski "Dnevni avaz" od petka, Pack, koja je kao zastupnica u Europskom parlamentu do 2014. bila i posebna izvjestiteljica za Bosnu i Hercegovinu te slovi za dobru poznavateljicu prilika u regiji, upozorila je kako su veoma opasne rasprave o razmjeni teritorija i preseljenju stanovništva koje se spominju u kontekstu rješavanja spora između Srbije i Kosova. Dodatni je problem, kako je istaknula, to što i neke države-članice Europske unije pokazuju spremnost poduprijeti takve avanturističke projekte koji će poput lančane reakcije neminovno imati odraza i Bosnu i Hercegovinu.

"Milorad Dodik samo čeka priliku", kazala je Pack aludirajući na opetovane izjave sadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH, u kojima je on sugerirao potrebu ujedinjenja Srba s obje strane Drine, a u posljednje vrijeme za entitet Republika Srpska počeo je koristiti izraz "Zapadna Srbija".

"Regijom se bavim od 1989. godine i znam što ovo znači. Ako dogovor o novim granicama na Balkanu bude rea­liziran, na meti će od­mah biti Bosna i Hercego­vina, vje­rujem i Makedonija... I nitko ne zna gdje bi ovo moglo stati, ali svi znaju kako bi se ovo realiziralo", upozorila je Pack. Posebice je kritizirala to što iz tijela Europske unije nema jasnih ograda od ovakvih planova jer je i svima u Bruxellesu jasno što bi ponovo crtanje mapa na Balkanu značilo za cijeli kontinent. Istaknula je kako o tome uporno govori na svim forumima Europske pučke stranke (EPP) te da njezina stajališta dijeli i predsjednik EPP-a Joseph Daul.

Uspostava neke nove "velike Srbije" nesumnjivo bi značila i uspostavu "velike Albanije", objašnjava Pack i dodaje kako bi to bio put u opasnu destabilizaciju stanja u regiji. Prema njezinim riječima, pitanje statusa Kosova mora biti riješeno, no ne modelima o kojima se trenutačno nagađa. Njezino je stajalište kako bi i Bruxelles i SAD morali pokazati više odlučnosti i odbaciti takve scenarije te kako bi za stabilnost na Balkanu bilo nužno da i preostalih pet članica EU-a, koje još nisu priznale Kosovo kao neovisnu državu, to učine što prije. H