Ukupna vrijednost robne razmjene EU-a s ostatkom svijeta povećana je u prošloj godini za 5,3 %, što je osjetno manje nego u prethodnoj godini, kada je povećana za 8,0 %. Pritom je vrijednost robnog izvoza povećana za 4,0 %, a uvoza za 6,5 %, što je dovelo do negativnog salda te razmjene u visini od 22,6 milijardi eura. Privremeni su to podaci koje je objavio Eurostat, u kojem nadalje navode da se rast vrijednosti izvoza EU-a može objasniti oporavkom globalne potražnje.
"Prema procjenama MMF-a, globalni BDP je u prošloj godini rastao po istoj stopi kao i u prethodnoj godini (3,7 %), što znači da je zadržana i približno ista dinamika rasta ukupne potražnje. Pritom je EU bio jedna od regija u kojoj je zabilježeno nešto izraženije usporavanje rasta na godišnjoj razini, tako da je kretanje potražnje, promatrano na globalnoj razini, imalo snažniji utjecaj na vrijednost izvoza EU-a nego na povećani uvoz. Povećanju vrijednosti izvoza pridonio je i rast globalnih cijena, ponajprije energije i energenata među kojima se isticao rast prosječne cijene sirove nafte od približno 30 % u odnosu prema 2017. godini. Kada se promatraju raspoloživi podaci o cijenama po kojima je EU industrijske proizvode uvozio, a može se pretpostaviti da su slični trendovi zabilježeni i kod izvoza, pokazuje se da su cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja na godišnjoj razini povećane za 20 %, a proizvoda prerađivačke industrije ukupno za 1,2 %, navode u izvješću iz Eurostata.
Pritom su, dodaju, "među proizvodima prerađivačke industrije uvozne cijene naftnih derivata povećane za 21 %, što objašnjava činjenicu da je kod izvoza energenata, koji čini oko 5,5 % ukupnog izvoza EU-a, zabilježena najveća godišnja stopa rasta od 14,9 %. S obzirom na njihov mali udio u ukupnom izvozu, veći je utjecaj na rast izvoza imao izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda koji čine oko 18 % ukupnog izvoza EU-a, a povećan i izvoz strojeva, uređaja i motornih vozila te tzv. ostalih proizvoda prerađivačke industrije". Dodaju i da je negativan utjecaj na nominalni rast vrijednosti izvoza istodobno imao rast prosječnog tečaja eura prema većini važnijih globalnih valuta gdje je euro prema američkom dolaru na godišnjoj razini ojačao za 4,5 %, švicarskom franku za 3,9 %, a kineskom juanu za 2,4 %, što je imalo određeni utjecaj na usporavanje rasta robne razmjene.
"Vrijednost izvoza ugovorenog u drugim valutama se u slučaju jačanja eura smanjuje kada se iskazuje u jedinstvenoj valuti eurozone. Negativan je utjecaj na izvoz trebalo imati i zaoštravanje trgovinskih odnosa EU-a sa SAD-om koje se ogledalo u SAD-ovu uvođenju carina od 25 % na uvoz čelika i 10 % na uvoz aluminija početkom lipnja (za druge zemlje su uvedene u ožujku) te posljedičnom uvođenju dodatnih carina na dio američkih proizvoda od 22. lipnja, koje je uveo EU. Međutim, raspoloživi podaci u eurima pod znatnim utjecajem tečaja to ne potvrđuju", ističu iz Eurostata. Z. Rupčić