Josip Škorić, direktor Hrvatskih cesta, osobno je predao početkom mjeseca projektnu dokumentaciju gradnje obilaznice oko Petrijevaca ugovornom izvoditelju radova te je na taj način označen početak njezine gradnje. Iako se vrijednost ove investicije ne može uspoređivati s onom, ovog trenutka najaktualnijom - gradnjom Pelješkog mosta, ova je dionica od iznimnog značenja za sigurnost odvijanja prometa u Podravskom koridoru. Bila je ovo prigoda da sa Škorićem za naš list dodatno porazgovaramo o vrijednosti toga, ali i ostalih projekata koje Hrvatske ceste realiziraju na području slavonskih županija.

Razgovor otvaramo obilaznicom oko Petrijevaca, mjesta koje s nekoliko uzastopnih "s" zavoja zahtijeva izniman oprez u prometovanju, a itekako je podložno onom kamionskom. Ujedno, gradnja ove dionice sufinancira se s čak 85 posto sredstava odobrenih iz europskih fondova.

- Uvijek sam iznimno ponosan na projekte sufinancirane europskim novcem na slavonskom području, posebice kada je riječ o projektu koji svojom gradnjom podiže sigurnost svih sudionika u prometu te zaobilazi čak devet zavoja. Kada je ugrožena sigurnost onih koji putuju, ili žive pokraj prometnice, ili prometna potražnja premaši kapacitet ceste, vrijeme je za gradnju nove dionice ili rekonstrukciju postojeće. U tom smislu relativno kratka obilaznica kod Petrijevaca dobiva strateški značaj za osječku regiju. Obilaznica, u ukupnoj dužini od 3,8 kilometara, jednom kada se sagradi, a ugovoreni rok za završetak radova je 14 mjeseci, bit će dio državne ceste broj 34 koja slijedi tok rijeke Drave. Sa zadovoljstvom mogu reći da će ovaj posao u gotovo stopostotnom iznosu biti financiran iz izvornih prihoda Hrvatskih cesta, tako da će 85 posto projekta biti financirano iz sredstava EU-a, a 15 posto iz državnog proračuna. Za lokalno gospodarstvo u ovom slučaju je vrijedno primijetiti kako je posao na izradi projektne dokumentacija dobila osječka tvrtka, a potom je radove izborio konzorcij dvije osječke građevinske tvrtke.

Je li praksa da, ako lokalno gospodarstvo to može iznijeti, lokalne tvrtke i dobivaju poslove na svome području?

- Zakon o javnoj nabavi ne sadrži mogućnost davanja potpore lokalnim izvoditeljima - oni su prema svemu izjednačeni sa svim ostalim ponuditeljima koji sudjeluju u postupku. Ovakve odredbe u našoj regulativi proističu iz temeljnog načela Europske unije o slobodnom tržišnom natjecanju i Hrvatske ceste kao javni naručitelj ne mogu preferirati i ne preferiraju lokalne izvoditelje. Međutim, potpuno je logično da konkurentna, tržišno orijentirana tvrtka, može dati ekonomski povoljniju ponudu za određeni posao koji će obavljati na području u blizini sjedišta, tamo gdje su joj koncentrirani resursi. Ovo, naravno, vrijedi pod uvjetom da tvrtka ima kompetencije, ljudske resurse i sredstva kojima će posao odraditi. Prema tome, možemo biti zadovoljni činjenicom da su upravo osječke tvrtke odabrane u nepristranom postupku javne nabave, u konkurenciji svih ostalih tvrtki, bez bilo kakvog pogodovanja. To znači da su spremne za tržišnu utakmicu na svim budućim poslovima za koje ćemo raspisivati natječaje, a u tom pogledu imamo značajne planove. Očekujemo da će posao biti dovršen u roku i na primjerenoj razini u pogledu kvalitete, o čemu brine nadzor i naš voditelj projekta.

Ova dionica nije dio Podravske magistrale, ili...? U svakom slučaju koji su planovi za Podravsku magistralu, kao drugoj po vrijednosti prometnoj žili kucavici?

- Podravska magistrala u prometnim strategijama naziva se Podravska brza cesta, odnosno državna cesta DC 2, a niski redni broj sugerira njezinu važnost u prometnom sustavu. Ovaj pravac kreće od graničnog prijelaza s Republikom Slovenijom Dubrava Križovljanska, sjeverno od Varaždina, prolazi oko grada Varaždina, potom prolazeći uz Dravu dotiče Viroviticu, Našice, Osijek, odakle kreće u Vukovar i potom stiže u Ilok, gdje završava na mostu Ilok - Bačka Palanka, odnosno na granici s Republikom Srbijom. Već je u Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske iz 1999. godine jasno utvrđeno da se u koridoru postojeće prometnice na podravsko-podunavskom smjeru prioritetno treba sagraditi brza cesta koja će po dovršenju zamijeniti postojeću državnu cestu DC 2, odnosno postati glavna arterija za uzdužni tranzitni promet u sjevernim dijelovima Republike Hrvatske. I u novijim strateškim dokumentima prometnog razvoja Republike Hrvatske na ovom se cestovnom smjeru potvrđuje plan gradnje brze ceste, kao prometnice s dva kolnika i četiri prometna traka za projektnu brzinu od 110 kilometara na sat.

Ukupna duljina ovog cestovnog smjera iznosi približno 340 kilometara. S obzirom na duljinu, studijskoj i projektnoj pripremi za gradnju Podravske brze ceste, pristupa se prema sektorima, a gradnji prema najopterećenijim dionicama. Možemo reći da je riječ o jednom dugoročnom generacijskom projektu čiji se obrisi danas naziru kroz dijelove koju su u gradnji, ili su već sagrađeni. Do sada su sagrađene dvije obilaznice na budućoj trasi brze ceste, gradova Varaždina i Iloka, dok je jedna dionica sagrađena kao projekt podijeljen u faze. Gradnjom neke brze ceste u fazama poštujemo trenutačnu prometnu potražnju, ali i potrebe u budućnosti tako što prvo gradimo samo jedan kolnik brze ceste s priključcima u razini - križanjima, uz rezervaciju prostora i projektnu pripremu kompletne brze ceste. Drugi kolnik i denivelirana križanja grade se u idućim fazama, odnosno kada se za tim ukaže potreba. Tako je dionica Podravske magistrale Virovitica - Suhopolje, duljine 9,1 kilometar, sagrađena kao jednokolnička cesta koja je u prvoj fazi predviđena za projektnu brzinu do 90 km/h.

Kada govorimo o području slavonskih županija, najvredniji projekt HC-a, i u političkom smislu, jest gradnja mosta preko Save kod Gradiške, kakva je tu situacija?

- Projekt gradnje mosta preko rijeke Save kod Gradiške dio je jednog većeg projekta prometnice europskog značaja, odnosno jedne od transverzalnih prometnih veza između srednje Europe i Jadrana. Most se nalazi na cesti Okučani - granica Bosne i Hercegovine, koji je u europskoj prometnoj mreži dio pravca oznake E-661 koji spaja Balaton u Mađarskoj s Viroviticom, u Okučanima se križa s autocestom A3, i dalje prema jugu spaja Banju Luku sa srednjom Bosnom. Moglo bi se reći, premda tako nije ucrtano na službenim zemljovidima, da ovaj smjer svoj logičan kraj ima u Splitu, odnosno u splitskoj luci. U sustavu naših državnih cesta most je na pravcu državne ceste DC 5. Projekt o kojemu govorimo ima naziv Okučani - granica Bosne i Hercegovine, a most preko Save kod Gradiške predstavlja prvu fazu gradnje. Iduće dvije faze predviđaju gradnju brze ceste od novog mosta do čvora Okučani na autocesti A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, duljine nešto veće od osam kilometara. Brza cesta sadrži dva razdvojena kolnika od kojih će svaki imati po dvije vozne trake široke 3,5 m. S bosansko-hercegovačke strane naša brza cesta nastavlja se na autocestu Gradiška - Banja Luka i već je sagrađena. Na hrvatskoj strani će se, osim ceste, u sklopu projekta sagraditi i veliki granični prijelaz. Međudržavni most preko rijeke Save kod Gradiške zajednička je investicija Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine, a gradit će se prema odredbama sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH. Pri tome svaka strana financira polovinu cijene konstrukcije samog mosta i punu cijenu priključka na nasipima na svojoj strani. Procijenjena vrijednost radova za prvu fazu radova - most iznosi 221 milijun kuna, bez PDV-a, a financiranje hrvatskog dijela projekta bit će osigurano kreditnim sredstvima iz zaduženja Hrvatskih cesta.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatskim cestama, aktivno traži modalitet sufinanciranja nastavka projekta, odnosno spojne ceste do čvora Okučani s graničnim prijelazom iz fondova EU-a. Predviđeno je da se most sagradi u roku od 30 mjeseci od uvođenja izvoditelja u posao, međutim, vrijeme početka radova u ovom trenutku nije moguće predvidjeti zbog neizvjesnog trajanja postupka javne nabave. Sam most projektirali su naši stručnjaci, ekipa s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o čeličnom grednom sklopu sandučastog presjeka koji prelazi korito i plavišta rijeke s tri raspona ukupne duljine 426 metara. Središnji raspon, preko plovnog puta, dug je 170 metara. Zanimljivo je da su oba kolnika ceste smještena na istoj konstrukciji koja je ukupno široka 22,6 metara. Za usporedbu, međudržavni granični most preko Save kod Svilaja, koji se trenutačno gradi na koridoru 5C, sadrži dvije konstrukcije, po jednu za svaki kolnik autoceste.

Što se još na području Slavonije realizira, i koji će još projekti početi? Najavljena je gradnja obilaznica oko još nekoliko gradova, je li to i svojevrsno nacionalno opredjeljenje?

- Gradi se obilaznica kod Vinkovaca, traju radovi na I. i II. fazi projekta ukupne duljine oko sedam kilometara, a uz to gradimo i spojnu cestu dugu dva kilometra. I ova je obilaznica jednokolnička cesta koja se izvodi kao fazno rješenje brzih cesta Osijek - Nuštar - Vukovar i Vinkovci - Županja. Nakon što se promet poveća, konačnim rješenjem predviđena je gradnja punog profila brze ceste (dva kolnika), s deniveliranim raskrižjima. Za obilaznicu kod Vukovara imamo pripremljenu dokumentaciju za gradnju dionice od čvora Bršadin sjever do čvorišta Vukovar jug, što uključuje čvorište Vukovar jug i čvorište Lužac, duljine nešto manje od deset kilometara. U tijeku je otkup zemljišta i čim pripreme budu dovršene mi počinjemo graditi. Zapadna obilaznica Našica također je dio projekta brze ceste: spojnice Našice - Pleternica - Požega, a gradit će se od križanja s budućom Podravskom brzom cestom sjeverno od Našica (čvorište Lila), do čvorišta Gradac, u blizini mjesta Gradac Našički, u duljini od približno 15 kilometara. Izrada projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu već je ugovorena, a studija utjecaja na okoliš uskoro će biti predana u nadležno ministarstvo.

Obilaznica kod Belog Manastira u naravi predstavlja izmještanje dijela državne ceste koja danas prolazi središtem grada, DC 517 u duljini 3,2 kilometra, a najveći problem predstavlja podvožnjak ispod željezničke pruge nedostatnog gabarita. Nova trasa također prelazi postojeću željezničku prugu Osijek - Beli Manastir - granica s Mađarskom, ali je predviđena primjerena denivelacija nadvožnjakom. Za obilaznicu kod Belog Manastira ishođena je lokacijska dozvola, izrađeni su glavni projekti i ishođene su sve potvrde za glavni projekt. Izrađen je i ovjeren parcelacijski elaborat, a zahtjev za građevinsku dozvolu predat će se odmah po rješavanju dokaza pravnog interesa.

Projekti obilaznica gradova i naselja nisu dio neke posebne strategije, nego njihova gradnja proizlazi iz realne potrebe i prometne potražnje. Hrvatske ceste upravljaju, grade i održavaju mrežu državnih cesta koja je trenutačno duga 7176 kilometara. Među našim strateškim prioritetima daleko je najvažniji onaj koji se odnosi na sigurnost prometa. Većina će se složiti s tvrdnjom da je naša osnovna cestovna mreža uspostavljena, nema dionica koje nisu pokrivene prometnicom, međutim, mnoge naše ceste prolaze kroz središta naselja, kroz prostor oko kojeg se koncentriraju škole, ambulante, vrtići, dućani i sve ono što čini život naselja. Tranzitni promet u takvim okolnostima ugrožava živote, pa je logično da gradimo obilaznice, ostavljajući središte mjesta lokalnom prometu. Konkretno, mi radimo prema Strategiji prometnog razvoja i četverogodišnjim programima koje donosi Vlada RH uz potporu resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. U važećem četverogodišnjem programu čak je 17 obilaznica, od ukupno 44 poimence nabrojana investicijska projekta u ingerenciji Hrvatskih cesta. Još je najmanje toliko obilaznica u različitim fazama projektiranja.

Što se tiče novih cesta u Slavoniji, još bih naglasio pripremu projekta Srijemske granične transverzale od Iloka do Lipovca, ceste kojom će se omogućiti kvalitetno povezivanje najistočnijeg dijela Republike Hrvatske, odnosno grada Iloka i naselja uz granicu, odnosno transverzalno povezivanje krajnjeg istoka s cestovnim prometnim sustavom RH. Cijeli prostor uz Dunav ovom dionicom veže se na autocestu A3, Bregana - Zagreb - Lipovac, što je nužan uvjet za gospodarski i demografski razvoj područja Iloka, Šarengrada, Bapske, Lovasa, Tovarnika, Nijemaca, Apševaca i Lipovca. Gradnja dionice od Apševaca do Lipovca bit će sufinancirana sredstvima EU fondova iz aktualnog Operativnog programa konkurentnost i kohezija, jednako kao i novelacija projektne dokumentacije za preostale dionice do Iloka. Dovršenje ceste, također uz pomoć EU fondova, očekujemo u idućem programskom razdoblju.

Dio je vaše redovne djelatnosti i obnavljanje dionica postojećih cesta?

- Obnovu i izvanredno održavanje cesta kontinuirano provodimo kroz različite projekte, isto tako stalno raspisujemo nove postupke javne nabave, budući da su potrebe za poboljšanjima cesta stalno prisutne. Za ilustraciju, na državnim cestama danas se provodi ili priprema oko 600 zahvata koji pripadaju skupini investicijskog održavanja, a prema financijskim pokazateljima riječ je o jednoj od najznačajnijih državnih investicija u graditeljstvu. Još jedan ilustrativan podatak - radovi izvanrednog održavanja izvedeni u razdoblju od početka 2015. do kraja 2018. godine na području Osječko-baranjske županije ukupno su iznosili više od 117 milijuna kuna, a u siječnju 2019. imali smo aktivnih ugovora za izvanredno održavanje u vrijednosti od gotovo 25 milijuna kuna. I kod zahvata na postojećim cestama - rekonstrukcija i izvanrednog održavanja - sigurnost nam je prioritet, stoga bih još naglasio značaj programa sanacije opasnih mjesta na državnim cestama koji je dobio značajan poticaj nedavnim potpisivanjem ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava iz EU fondova između resornog ministarstva i poduzeća Hrvatske ceste. Projekt obuhvaća 23 opasna mjesta koja se nalaze u 12 naših županija. Projektna dokumentacija, prema kojoj će se provesti radovi, već je pripremljena: riječ je o zahvatima koji obuhvaćaju građevinsko uređenje te izmjenu i dopunu prometne signalizacije i opreme. Uz samu cestu ovi zahvati obuhvaćaju i mjere koje će omogućiti nesmetan promet pješacima. Rekonstruirat ćemo raskrižja, izvesti nova autobusna stajališta i ugibališta, nogostupe, sagraditi, ugraditi i izmijeniti sve ono što je potrebno kako bi se omogućilo sigurnije prometovanje na postojećim pravcima.

Pelješki most je svakako u fokusu javnosti, prati se kako napreduju radovi... Vi imate i informacije "iznutra", je li doista ide sve prema planu?

- Projekt napreduje svojom dinamikom u svakom segmentu izvođenja i procesa javne nabave. Sam most, koji predstavlja prvu fazu, u procesu je gradnje, a radovi napreduju na zadovoljstvo nas kao investitora. Za pristupne ceste ovih će dana biti donesena odluka o odabiru, a za treću i četvrtu fazu, koje podrazumijevaju stonsku obilaznicu, javna nabava također je u tijeku. Rok za izvršenje svih radova je 31. siječnja 2022. godine, budući da je Hrvatskim cestama referentan rok onaj koji se odnosi na sve faze i dionice ovog opsežnog projekta. Ususret sjednici Vlade u Dubrovniku bio je održan radni sastanak na gradilištu Pelješkog mosta na kojemu je nazočio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s ministrima i suradnicima, i koje smo informirali o trenutačnim i daljnjim aktivnostima projekta. Zadovoljstvo svih nas time je bilo veće što smo mogli konstatirati da povijesni projekt iz dana u dan raste i napreduje ka konačnom cilju spajanja našeg hrvatskog teritorija.

Boravili ste u radnom posjetu Kini, je li izvjesno da se kineska operativa pojavi na još nekom od budućih gradilišta?

- Zahvalio bih i ovim putem kineskim partnerima na gostoprimstvu, konstruktivnim sastancima te terenskim obilascima na kojima smo se upoznali sa širokim spektrom građevinarskih zahvata i infrastrukturnih projekata. Razgovorima s upravom i inženjerima CRBC-a (kompanija izabrana za izgradnju Peljškog mosta, nap.a.), dotakli smo apsolutno svaku točku trenutačnog stanja i daljnjeg dinamičkog plana gradnje našeg najvažnijeg projekta, i ustvrdili kako je svaka stavka za postizanje cilja zadovoljena. Još jednom, i ovim putem čestitao bih im na postignutom, jer izvedbom svojih projekata graditeljstvu su dali nazivnik - perfekcionizam. Međutim, ne treba niti zanemariti i zaboraviti kako, iako jesmo mali za usporedbu s njima, upravo smo mi ti koji su sagradili prve kilometre kineske autoceste. U šali, tijekom neformalnog dijela jednog od sastanaka, priznali su kako, iako se trude biti divovi razvoja i ispred vremena, jedno nemaju - ponos podizanja nogometnog pehara. Tom prilikom, dar koji smo im namijenili - dres našeg Luke Modrića, došao je kao naručen, a njihovom oduševljenju nije bilo kraja. Što se tiče njihovog angažmana na teritoriju Republike Hrvatske, ne bih ulazio u poslovne odluke istih, međutim, ono što mogu u svoje ime reći jest to da su zasigurno opravdali svoje ime i status velike i ozbiljne građevinarske kompanije trenutačnim radovima koje izvode i načinom na koji ih izvode poštujući sve zakone i rokove te ih Hrvatske ceste smatraju partnerima.

Koje su najvažnije investicijske i poslovne aktivnosti Hrvatskih cesta zacrtane za ovu godinu?

- Imamo zacrtane smjernice i ciljeve koje želimo i moramo postići, a podrazumijevaju strateške investicijske i poslovne aktivnosti od kojih se ističe posebice restrukturiranje i rad na projektima apliciranim prema EU sredstvima. Unatoč brojnim projektima koje Hrvatske ceste provode u smislu redovnog održavanja, projekata rekonstrukcije, podizanja sigurnosti prometa kao i gradnja novih dionica, velik uspjeh postignut je u pripremi i apliciranju projekata prema Europskim fondovima. U ovom trenutku uspješno smo aplicirali i povukli, putem EU fondova odobreni iznos od 4,2 milijarde kuna, koji se odnosi na projekte poput gradnje splitske obilaznice, obilaznice kod grada Vodica i općenito cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, projekt gradnje državne ceste od čvora Škurinje do luke Rijeka, pa do analiza izvedivosti na prometnom pravcu čvor Sveta Helena - Vrbovec 2 - Bjelovar - Virovitica - granica Republike Mađarske i sanacije opasnih mjesta (uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama. Uz ovo intenzivno radimo i na projektima operativnog restrukturiranja Društva u svrhu efikasnijeg poslovanja.