Počinje predizborna utrka za mjesta u Europskom parlamentu. Tko kod nas, u RH, najbolje kotira u startu, pitali smo, između ostalog, našeg uglednog politogola Davora Gjenera, te s njim razvgovarali i o drugim važnim temama koje se tiču Europske unije i Hrvatske.

Hrvatska će imati jednog zastupnika više, 12 umjesto sadašnjih 11...

- Izborna jedinica iz koje se bira 12 zastupnika smatra se malom izbornom jedinicom, a unatoč primjeni razmjernog izbornog sustava (d‘Hondtova metoda pretvaranja glasova u mandate), na taj način dolazi do velike devijacije u pretvaranju glasova. D‘Hondtova metoda u maloj izbornoj jedinici djeluje kao da primjenjujete većinski izborni zakon. Isto tako, kad je izborna jedinica mala, propisana prohibitivna klauzula ne znači ništa, jer osvajanje samo 5 % glasova nije dostatna garancija nekoj stranci da će doista sudjelovati u podjeli mandata. Prirodni prag u takvim je uvjetima redovito viši od zakonske prohibitivne klauzule, a na visinu praga utječe više faktora: broj lista koje se natječu, broj "propalih" glasova, onih koje su birači namijenili strankama koje ne sudjeluju u diobi mandata… Kako god, samo ona lista koja bude imala više od 7 % glasova može očekivati da će netko od njezinih pripadnika doista i biti izabran za europarlamentarca. Osim toga, d‘Hondtova metoda nagrađuje dvije najveće liste, ako su one otprilike izjednačene, odnosno dominantnu listu, ako ona ima relevantno veći broj glasova (na primjer dvostruki) u odnosu prema konkurentima. Na ovim će izborima, zbog dramatičnog slabljenja SDP-a, HDZ imati poziciju dominantne političke stranke.

Slabljenje SDP-a, međutim, ne treba "hipertrofirati". Unatoč tome što je ta stranka objektivno oslabjela, ona ima tradicionalno vjerno biračko tijelo, i ta tradicija dugogodišnjeg glasovanja za jednu političku opciju utjecat će i na njihov ovogodišnji EU izborni rezultat. Njihovi tradicionalni glasači, uključujući i one koji se u istraživanjima javnog mnijenja deklariraju kao razočarani i kao pristaše neke od novih stranaka na političkoj sceni, kada ostanu "sami s glasačkim listićem" mogli bi se vratiti svome tradicionalnom izboru, pogotovo na izborima za Europski parlament, na kojima zbog visokog praga pridošlice u političku arenu praktički nemaju nikakvih šansi.

Kad će se procjenjivati izborni rezultat, SDP ima jednu olakotnu okolnost. U sadašnjem sazivu Europskog parlamenta ima samo dva parlamentarna zastupnika, a taj bi rezultat mogli lako ponoviti, a u sličnoj je situaciji i HDZ. Da bi ga se smatralo uspješnim na izborima, dovoljno je da sada sam osvoji jednako mandata koliko je osvojio na prethodnim izborima, kad je nastupio koalicijski, pa da se smatra da je ta stranka bila uspješna. Lako je, međutim, pretpostaviti da bi HDZ mogao bitno popraviti rezultat, s obzirom na okolnosti i utjecaj izbornoga zakonodavstva.

Zašto su zapravo EU izbori 2019. važni za Europsku uniju? Slušamo da će biti čak dramatični, najavljuje se veća dominacija ekstremne desnice u EU parlamentu...

- Nakon mandata bez velikog uspjeha, obilježenog Brexitom, ali i jačanjem populističkih protueuropskih pokreta u brojnim državama članicama, Europskoj uniji nužna je konsolidacija, ali takva koja će biti zasnovana na ozbiljnoj viziji zajedničkog razvoja. Do sada su ostvarivanje tih vizija uglavnom osiguravale umjereno konzervativne stranke okupljene unutar Europske pučke stranke (EPP).

Izborni sustavi pojedinih država članica postavljaju efikasne barijere ulasku protudemokratskih pokreta u nacionalne parlamente. U Britaniji jednokružni većinski sustav dovodi do toga da je stranka UKIP bila izvanparlamentarna, u Francuskoj Nacionalna fronta Marine Le Pen nakon prvog kruga glasanja u dvokružnom većinskom sustavu djeluje kao dobro plasirana, ali u drugom krugu demokratske se opcije udružuju protiv onih koji ugrožavaju demokratski poredak i stranka ostaje na marginama nacionalnog političkog života. Visok prag za osvajanje mandata u Njemačkoj (5 % glasova na nivou središnje države ili tri izravna mandata) dugo su bili brana prodoru lijevih i desnih radikala u nacionalni parlament, ali ta je brana pala. Na razini Europskog parlamenta takvih efikasnih mehanizama zaustavljanja protudemokratskih opcija nikad nije bilo. Dramatična europska kriza socijaldemokracije, koja je jednako izražena kao i kriza SDP-a u Hrvatskoj, dodatno otvara nišu za prodor populističkih pokreta u EU parlament.

Nikakve senzacionalne nove paradigme umjerenih centrističkih stranaka, liberala i umjerenih konzervativaca nema na vidiku, tako Europskoj uniji doista prijeti udar "hordi" populističkih organizacija, duboko protueuropskih i pod kontrolom Putinova režima u Rusiji.

Izlaznost birača na europske izbore je u stalnom opadanju, na posljednjim izborima 2014. godine odaziv je bio rekordno nizak, 43 posto, a strahuje se da bi sada mogao biti srušen. Kome to ide u prilog?

- Nizak odaziv na izbore pogoduje onim političkim opcijama koje imaju ostrašćeno, vjerno biračko tijelo, onima koje imaju stranačku vojsku. U ovom slučaju to nisu centrističke stranke, a ni umjerena ljevica.

Vezano uz to, populisti ciljaju na sve veći broj onih koji su nezadovoljni tradicionalnim strankama lijevog i desnog centra. Hoće li se konstelacija snaga u EU parlamentu promijeniti?

- Zanimljivo je bilo promatrati kako su prije svega unutar EPP-a relativizirali značenje takozvanoga spitzenkandidata, i kako danas ne izgleda da je "upisano u stijenu" to da će vodeći kandidat opcije s najviše glasova automatski postati predsjednikom buduće Europske komisije.

Što, naime, ako to ne bude "sivi" Manfred Weber. Osim toga, EPP si je uzeo i manevarski prostor da ako Weberov izborni rezultat bude skroman, ne inzistiraju na njegovu mandatu na mjestu predsjednika Europske komisije, nego da se za to mjesto u zadnji čas nađe snažnija, uvjerljivija politička osoba. Poput, zašto ne, predsjednice MMF-a, francuske bivše ministrice financija, Christine Lagarde.

Što se RH tiče, koliko su EU izbori uvertira za predstojeće predsjedničke i one kasnije, u 2020., parlamentarne?

- Neuspjeh na izborima za Europski parlament vjerojatno će biti čistilište nekim od trenutno samozvanih političkih veličina, akterima koji su na osnovi ničega dobili medijsku težinu u hrvatskoj političkoj areni. Neki od njih čak figuriraju kao mogući izazivači aktualnoj predsjednici, ali iskustva nam pokazuju da političke opcije napuhane ni iz čega, nakon prvog političkog brodoloma nestaju s političke scene. Odluka da im izbori za EU parlament, na kojima je izborni prag viši nego na drugim izborima, bude prigoda za ulazak u političku arenu, jasno govori o nekompetentnosti tih samouvjerenih i samoproglašenih političkih veličina.

Može li Amsterdamska koalicija biti druga snaga za EU izbore? Ili pak Most?

- Ne treba pretjerivati. Amsterdamska koalicija ostvarila bi neočekivano dobar rezultat osvajanjem samo jednog mandata, ali nakon naraslih liderskih ambicija, veliko je pitanje bi li to bilo dovoljno za održanje koalicije. Kad je raskinuta suradnja dviju liberalno-demokratskih stranaka sa strankom Pametno, ova je koalicija, zamišljena kao liberalno-demokratska, počela gubiti fokus. Kad je odlučila Pametno nadomjestiti HSS-om, koji je danas u javnosti prepoznatljiv samo po nasilništvu i nepredvidivosti svoga vođe, unijela je nestabilnost u koaliciju i izgubila liberalno-demokratski profil. Sva ostala proširenja koalicije, osim pristupanja PGS-a, tradicionalnog IDS-ova regionalističkog partnera, dodatno su poništavala liberalno-demokratski profil koalicije, a potencijalni doprinos u broju glasova tih pridošlica jednostavno je marginalan. Aspiracije i očekivanja od koalicije, međutim, sa svakom novom članicom te koalicije eksponencijalno rastu, a to će doći na naplatu prvog dana nakon provođenja izbora.

Most, naravno, ne može biti druga snaga na izborima, ali kako sada stvari stoje, vrlo je vjerojatno da će oni biti jedini koji se nazivaju "suverenistima" i koji pripadaju u klasično desno krilo parlamentarne arene, a koji mogu realno računati na osvajanje parlamentarnog mandata. Njihov bi zastupnik mogao zauzeti onu nišu koju je u prethodnom sazivu Europskog parlamenta iz Hrvatske zauzela Ruža Tomašić.

Živi zid također ima EU ambicija, no kao antisistemski pokret (stranka), što bi zapravo mogli raditi u EU parlamentu, koji im je cilj? Nisu jedini euroskepticisti, ali opet...

- Vrlo je realno očekivati da će Hrvatska, zahvaljujući Živom zidu, doprinijeti s dva zastupnika u bloku proputinovski orijentiranih antieuropskih populista. Takvi su europski trendovi i samo će se pokazati da od onoga od čega nisu imune Njemačka, Francuska ili Italija, nije imuna ni Hrvatska.(D.J.)