Grad Vukovar dosegnuo je najveći broj radnih mjesta u posljednjih sedam godina. Izjava je to vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave koja je ovih dana odjeknula u javnosti, ali je, međutim, i dijelom izazvala nevjericu u kontekstu s jedne strane podatka da je s 31. prosinca 2018. u Vukovaru bilo 579 zaposlenih više nego godinu ranije dok se istodobno i Vukovar, kao i ostatak Slavonije, suočava s iseljavanjem. Dakle, službene brojke govore da je u Vukovaru trenutačno zaposleno 9714 osoba, dok je na kraju prosinca 2017. bilo 9135 zaposlenih.

Tim povećanjem od 6,34 posto gradonačelnik Penava je zadovoljan, a pozitivne pomake obrazložio je dijelom općim oporavkom gospodarstva u Hrvatskoj, a dijelom pak, potporama gdje je Grad Vukovar u 2018. plasirao 13 milijuna kuna poduzetnicima.


Spomenuo je i otvaranje novih pogona u Vukovarskoj gospodarskoj zoni, kao i povećanje broja obrta. Prema podacima Udruženja obrtnika Vukovar, s 31. prosinca 2018., nakon niza godina kada su bilježili smanjivanje, bilježi se broj od 554 obrta, što je u odnosu na podatke s kraja 2017. porast od 56 novoosnovanih obrta.


- Neki zatvore, druge otvore obrte, ali naša statistika pokazuje da imamo 56 više subjekata u radu. Prema Hrvatskoj obrtničkoj komori definira se da je po obrtu troje zaposlenih, no mi ne možemo vidjeti koliko je točno po obrtu u Vukovaru zaposlenih, iako računamo da u takvom, obiteljskom poslu i bude po troje zaposlenih - kaže predsjednik udruženja Dražen Zovko i dodaje da se otpočeka 2019. otvorilo u Vukovaru još nekoliko obrta. Pozitivnim ocjenjuje to što obrtnici "povlače" gradske potpore.


- Dosta mi se obrtnika javilo da koristi ta sredstva, a to su iznosi od 20.000 do 50.000 kuna po obrtu - kaže. Kada je riječ o strukturi obrtništva, Zovko kaže da prevladavaju uslužne djelatnosti koje su u porastu, poput ugostiteljskih objekata, trgovci su u padu, a zanati kao što su primjerice zlatari, ili kožari, u drastičnom su padu i gotovo ih nema. Građevinski sektor je, dodaje, u porastu, dok je ceh proizvodnih djelatnosti minimalan i broji svega 20-ak obrta, a uglavnom su to pekarsko-trgovački obrti. Najveći rast ostvaruje se kod knjigovodstva, informatičkih usluga, usluga čišćenja i slično, što su, objašnjava Zovko, djelatnosti koje ne zahtijevaju velika ulaganja.


- Djelomice sam zadovoljan zbog rasta broja obrta, ali ako znamo da je prije krize 2008. u Vukovaru bilo više od 900 obrta, onda ne mogu biti zadovoljan, kao ni činjenicom da nam, kao i iz svih dijelova Hrvatske, odlaze mladi i radno sposobni, i samim tim imamo manji opseg onih koji bi pokrenuli nekakav posao. K tome, pokušaji države nedovoljni su u smislu smanjenja nameta na obrte koji 60-ak posto svoje zarade daju državi, dok je njihova zarada između 3000 i 7000 kuna mjesečno - kaže predsjednik Udruženja obrtnika Vukovar, gdje se Vukovarci javljaju za savjete i pomoć pri otvaranju obrta. Zovko kaže i da Grad Vukovar daje 10.000 kuna poticaja za otvaranje novog obrta. Međutim, jako je teško obrtnicima koji su ovisni samo o vukovarskom tržištu, jer je manje ljudi u gradu, a i kupovna moć u Vukovaru manja je za 50-ak posto od one u Zagrebu, jer su i vukovarska primanja manja od državnog prosjeka. Dražen Zovko spomenuo je i inicijativu vukovarskih poduzetnika otprije dvije godine kada su od Vlade tražili da se u Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara usmjeri 100 milijuna kuna, od čega bi 50 posto bilo za gospodarstvo kroz poticajne mjere poput sufinaciranja plaća radnika u obrtima ili poduzećima kako radnici ne bi odlazili, što zasad nije realizirano.


- Mislim, gdjegod da se u Hrvatskoj upustite u samostalan posao to je hrabra odluka, a posebice je tome tako u Vukovaru i Slavoniji - ustvrdio je Zovko.

Pročelnica gradskog Odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i međunarodnu suradnju Marijana Grubišić kaže kako se povećanje broja zaposlenih u Vukovaru bilježi u mnogim segmentima, od turizma i iznajmljivača smještajnih kapaciteta preko obrta i OPG-a do tekstilne i obućarske industrije. Primjerice, spominje se kako je u Pozivnom centru Hrvatskih pošta u Vukovaru zaposleno 50-ak osoba, kao i da radno mjesto u Vukovaru imaju pripadnici HV-a koji su smješteni u vojarnu 204. brigade.

- Značajan je trend povećanja zaposlenih u tekstilnoj i obućarskoj industriji - kaže pročelnica Grubišić, a u tom segmentu spominju se nekoliko tvrtki - Ricosta, talijanska tvrtka 2Boots za proizvodnju tkanina, kao i Vukovar Silber (u vlasništvu talijanskog investitora), koja ima pogon u gospodarskoj zoni sa 70-ak radnika, dok je Borovo d.d. prošle godine, prema riječima Marije Rušnov iz sektora marketinga, zaposlilo 40-ak djelatnika većinom u proizvodnji kožne i gumene obuće, a manjim dijelom u vlastitoj trgovačkoj mreži. Tu je i IT tvrka Code savjetovanje s 40-ak zaposlenih koja i stipendira mlade.