Izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ustvrdili su da je Hrvatska u 2018. ostvarila gospodarski rast četvrtu godinu zaredom i nastavila s fiskalnom konsolidacijom te upozorili na potrebu poboljšanja poslovnog okružja.

Izvršni odbor MMF-a navodi da su izvršni direktori pozdravili nastavak gospodarskog oporavka Hrvatske koji je pridonio daljnjem smanjenju zaduženosti i jačanju zaštite od vanjskih utjecaja. Ističu, naime, da je rast u 2018. potpomognut snažnom osobnom potrošnjom i izvozom roba i usluga. Pritom konstatiraju da plaće rastu, zaposlenost se povećava, a inflacija je i dalje blaga. "Očekuje se da će se rast u sljedećih nekoliko godina ublažiti kako se gospodarstvo bude približavalo svome potencijalu", navodi se u priopćenju.


Predviđa i da će se saldo tekućeg računa platne bilance smanjiti, ali će se i dalje ostvarivati višak, dok bi se inozemna zaduženost trebala nastaviti smanjivati. Prema procjenama MMF-a, ukupni vanjski dug krajem godine mogao bi pasti na 71,9 posto, s lanjskih 75,4 posto BDP-a. Izvršni direktori pohvalili su i ostvarenje fiskalnog viška u 2017., prvi put nakon stjecanja neovisnosti te su potaknuli hrvatske vlasti da iskoriste povoljne makroekonomske uvjete za daljnje reforme poticanjem uključivijeg rasta, ustrajanjem u fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju duga te provedbom strukturnih reformi.


Direktori MMF-a pozdravili su posvećenost hrvatskih vlasti fiskalnoj disciplini i naglasili važnost ostvarenja fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu, uz poboljšanje strukture prihoda i kvalitete rashoda. "U tom smislu ohrabruju hrvatske vlasti da prošire poreznu osnovicu i poduzmu mjere za smanjenje neslužbenog gospodarstva", ističu iz MMF-a. Preporučili su hrvatskim vlastima da u cilju poboljšanja izgleda za rast rashode preusmjere prema javnim ulaganjima.


Direktori su pozdravili i donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i ohrabrili hrvatske vlasti da donesu zakon o proračunu kojim bi se analiza potencijalnih obveza uključila u postupak donošenja proračuna i olakšalo srednjoročno planiranje. Mišljenja su da bi, koliko to okolnosti dopuste, bila poželjna daljnja fiskalna konsolidacija radi ponovnog stvaranja fiskalnog prostora. Naime, izvršni direktori MMF-a ustvrdili su da se fiskalna konsolidacija nastavila u 2018., ali sporijim tempom.


Iako je nastavljeno dobro ostvarenje prihoda, rasla je i javna potrošnja, što je djelomice izazvano povećanjem izdataka za zaposlene u javnom sektoru, konstatiraju. Zamjećuju i da je ukupan fiskalni višak smanjen i zbog "aktivacije državnih jamstava izdanih za jedno brodogradilište u poteškoćama", kao i da su javna ulaganja bila manja nego što je bilo predviđeno proračunom.


MMF procjenjuje da bi u 2018. suficit proračuna opće države mogao iznositi 0,4 posto BDP-a, a za ovu godinu prognoziraju uravnoteženi proračun. Direktori MMF-a pozvali su na ambicioznije restrukturiranje javne uprave, između ostaloga i smanjenjem visokih izdataka za zaposlene u javnom sektoru i fragmentacije na regionalnim i lokalnim razinama države. Iako su pozdravili donošenje mirovinske reforme, kao i nedavne mjere za poboljšanje učinkovitosti zdravstvenog sustava, naglasili su da su za uklanjanje dugova zdravstvenog sektora i osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava potrebne daljnje reforme.


U MMF-u smatraju da je hrvatska monetarna politika primjereno akomodativna u okviru sidra deviznog tečaja. Budući da bi uskoro trebale početi preliminarne rasprave u vezi s ulaskom u tečajni mehanizam ERM II, naglasili su potrebu za dovršetkom provedbe opsežnih reformi radi ostvarenja maksimalne koristi od predviđenog uvođenja eura te za održavanjem snažnih zaštitnih slojeva kako bi se mogli podnijeti eventualni negativni asimetrični šokovi. Kako se navodi u priopćenju, Hrvatskoj je trenutačni cilj ulazak u tečajni mehanizam ERM II (u 2020.), priključivanje bankovnoj uniji i, nakon toga, europodručju.


Izvršni direktori MMF-a u priopćenju su pohvalili HNB zbog konzervativnih bonitetnih politika i potaknuli hrvatske vlasti da razmotre dodatne mjere za sprječavanje prekomjernog zaduživanja stanovništva, ako to bude potrebno. Ujedno, pozdravili su napore usmjerene prema daljnjem smanjenju stanja neprihodonosnih kredita i naglasili potrebu za pažljivim praćenjem zaduženosti sektora poduzeća.


Izvršni direktori MMF-a dali su poticaj za daljnje poboljšanje stečajnog zakonodavstva i predložili da se provede sveobuhvatno preispitivanje kako bi se osiguralo da stečajni okvir bude potpuno usklađen s najboljom međunarodnom praksom. Također, naglasili su potrebu za poboljšanjem poslovnog okružja daljnjim smanjenjem administrativnog i poreznog opterećenja i pozdravili najnovije inicijative za smanjenje parafiskalnih nameta, a savjetovali su i da se racionalizira sektor poduzeća u državnom vlasništvu, proda nedovoljno iskorištena državna imovina i poboljša učinkovitost zakonodavnih i sudskih postupaka.


Također su naglasili važnost uravnoteženog pristupa povećanju fleksibilnosti tržišta rada kao zaštite od stvaranja dvojnog tržišta rada koje bi dodatno potaknulo iseljavanje mladih na štetu srednjoročnih izgleda za rast, navodi se u priopćenju.


Izazove u hrvatskom gospodarstvu u srijedu je komentirao ministar financija Zdravko Marić, podsjetivši kako domaće i međunarodne institucije Hrvatskoj u ovoj godini predviđaju gospodarski rast. "U dobrim godinama činimo iskorake kako bismo, ako i nastupe neke loše godine, lakše i bolje to podnijeli, odnosno čim prije to sve skupa prebrodili", rekao je Marić. Na pitanja novinara što Hrvatska čini da spriječi moguću recesiju koju neki najavljuju, ministar financija poručio je da treba "vrlo realno i objektivno razgovarati o ozbiljnim temama, a nitko ne negira koji su to trendovi i izazovi u hrvatskom gospodarstvu". Pritom je zahvalio većini ekonomskih analitičara koji su u proteklih 24 sata, od kada je ta tema postala aktualna, poručili da "svi mi skupa i javnim djelovanjem i pisanjem stvaramo određena očekivanja i predviđanja i u ekonomiji i u gospodarstvu, što je izuzetno važna stvar". Istaknuo je da ni jedna domaća i međunarodna institucija ne predviđa pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, nego rast.