Stanje na Balkanu, posebice u Bosni i Hercegovini, predmet je posebnog zanimanja američke administracije, potvrdio je ministar vanjskih poslova Slovačke i nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Miroslav Lajčak u izjavi koju je u srijedu prenio sarajevski "Dnevni avaz".

Upravo je stanje u BiH bilo posebna tema Lajčakova razgovora s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom u utorak u Bratislavi, gdje je Pompeo boravio u sklopu mini europske turneje. "Pompeo me pitao za stanje u BiH. Rekao sam mu kako ta država ne napreduje i da je nužno snažno angažiranje međunarodne zajednice. Iznio sam stav da se s tako snažnom prisutnošću koju imamo (u BiH) - kroz Europsku uniju, diplomatske misije i organizacije, ne možemo praviti kao da nemamo svoj dio odgovornosti", kazao je Lajčak. Sugerirao je da se i u Washingtonu lome koplja o eventualnom jačem angažiranju na rješavanju političkih blokada i zastoja u BiH. Lajčak je s Pompeom razgovarao oko sat vremena i prenio mu ocjenu da cijeli zapadni Balkan, a ne samo BiH, treba računati na europsku perspektivu. Za razliku od europske diplomacije, američka je u protekle dvije godine pokazala nešto više inicijative i odlučnosti za djelovanje u BiH.

Nakon sankcioniranja sadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je početkom 2017. uvršten na "crnu listu" osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD te mu je zamrznuta imovina jer je proglašen osobom koja opstruira provedbu Daytonskog sporazuma, prošle su godine sankcije Washingtona nametnute i njegovu bliskom suradniku Nikoli Špiriću, bivšem predsjedatelju Vijeća ministara BiH. Špirića je američka diplomacija jasno označila kao osobu snažno povezanu s korupcijom. Oštar kritičar Dodikove politike bila je i bivša američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack, kojoj je početkom godine istekao mandat, a Dodik ju je neprestance vrijeđao i omalovažavao tvrdeći da je ona "ostatak stare (Obamine) administracije". U Sarajevo bi ovoga tjedna trebao doputovati novi američki veleposlanik Eric Nelson. Taj karijerni diplomat izravni je izbor administracije Donalda Trumpa, a njegove izjave tijekom predstavljanja u Senatu prije potvrde imenovanja Dodiku ne daju ni malo razloga za optimizam. "Kao jamac Daytonskog mirovnog sporazuma Sjedinjene Države ostat će čvrsto odlučne u potpori suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Dvadeset i tri godine relativnog mira veliko su postignuće, ali ne smijemo to uzeti zdravo za gotovo. Put koji najsigurnije vodi budućnosti koja obećava jest integracija u euroatlantske institucije. Nažalost, previše političara u BiH i dalje etnički nacionalizam i osobno bogaćenje stavlja daleko ispred nužno potrebnih reformi", kazao je Nelson pred senatorima u listopadu prošle godine.

Nelson je dodao da će njegov osobni prioritet biti potpora vladavini zakona i jačanje odgovornosti izabranih dužnosnika u BiH, a ako toga ne bude, lijek vidi u "ciljanim sankcijama". "Kada lokalne institucije ne uspiju ili ne mogu reagirati, ili kada se prijeti miru i stabilnosti, ciljane američke sankcije uvijek mogu biti učinkovit lijek za to", kazao je Nelson.

Izrijekom je najavio i snažnu potporu integriranju BiH u NATO, čemu se također odlučno protivi Dodik, koji inzistira na "vojnoj neutralnosti", a istodobno čini sve ne bi li ojačao svoje veze s Rusijom. Ako SAD odluči doista pojačati svoju prisutnost u Bosni i Hercegovini, jasno je da će to oslabiti pozicije mnogih koji ne žele opstanak te zemlje u sadašnjem obliku.