Objavljeno 13. veljače, 2019.
Najviše je utrošeno na lijek trastuzumab, koji se koristi pri liječenju karcinoma
Nevjerojatnih 6,132 milijarde kuna utrošeno je za lijekove u Hrvatskoj tijekom 2017. godine, što je 5,7 posto više u odnosu prema 2016. godini. Objavila je to početkom veljače u svom izvješću o potrošnji lijekova od 2013. do 2017. godine Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Izvješće se bazira na podacima dobivenim iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica lijekova na malo. Procjenjuje se da je potrošeno 1464 kune po stanovniku te 1061,11 definiranih dnevnih doza na dan na 1000 stanovnika, što je povećanje od 1,5 posto u odnosu prema dozama u 2016. godini.
Potrošnja ibuprofena
Povećanje troškova u 2017. godini bilo je manje nego u 2016. godini, kada je evidentirano povećanje u odnosu prema 2015. godini od 10,2 posto, no od 2013. do 2017. godine potrošnja novca na lijekove raste oko 4,4 posto godišnje. Znatna povećanja financijske potrošnje u 2017. godini u odnosu prema 2016. evidentirana su kod lijekova za liječenje sustavnih infekcija, različitih tvari i lijekova koji djeluju na krv i krvotvorne organe, s povećanjima većim od 10 posto. Za više od 50 posto povećana je financijska potrošnja lijekova za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodelatora, pri čemu je njihova potrošnja u 2013. godini iznosila 872,6 milijuna kuna, a u 2017. godini 1.321,3 milijuna kuna. Izračuni se odnose na promet u veleprodajnim cijenama.
U promatranom razdoblju od tri godine lijekovi na recept čine u financijskoj potrošnji između 88 i 92 posto godišnje. Najviše novca kod lijekova na recept u 2017. godini utrošeno je za lijek trastuzumab, koji se koristi kod liječenja karcinoma, a za njega je te godine utrošeno 110,80 milijuna kuna. Odmah na drugom mjestu je ibuprofen na koji je potrošeno 88,5 milijuna kuna. Terapijska skupina antineoplastici/citostatici, lijekovi koji se upotrebljavaju prije svega u uznapredovalim tumorskim bolestima u obliku kemoterapije, sa 753 milijuna kuna imali su najveću potrošnju u 2017. godini. U promatranom razdoblju od 2013. do 2017. godine njihova je potrošnja porasla za 55 posto.
Potrošnja za bezreceptne lijekove, koji se mogu kupiti u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama, u 2013. godini iznosila je oko 415 milijuna kuna, a u 2017. godini oko 571 milijun kuna. Najviše je za lijek bez recepta, više od 60 milijuna kuna, utrošeno na acetilsalicilnu kiselinu, potom ma paracetamol i njegove kombinacije - 48,7 milijuna kuna, na čisti paracetamol 41,5 milijuna kuna, a na četvrtom je mjestu ibuprofen s oko 36,7 milijuna kuna.
Korištenje antidepresiva
U specijaliziranim prodavaonicama za prodaju lijekova tijekom 2017. godine utrošeno je 1,6 milijuna kuna na ibuprofen, 1,3 milijuna kuna na paracetamol, a primjerice za soli - magnezij, kalcij i slično potrošeno je više od pola milijuna kuna.
Potrošnja za antidepresive, lijekove iz podskupine psihoanaleptika, lijekove s učinkom na živčani sustav koji otklanjaju depresije različitih uzroka nastanka, paniku, tjeskobu, uznemirenost, poremećaj spavanja i budnosti, poremećaje prehrane (anoreksiju, bulimiju) i drugo, iz godine u godinu raste za 3,4 posto. Antidepresivi čine 96 posto potrošnje svih psihoanaleptika, a u 2017. za njih je utrošeno 87,5 milijuna kuna.Prema podacima iz baze podataka HALMED-a o potrošnji lijekova vidljivo je da je 30 stanovnika od 1000 svaki dan uzimalo jednu definiranu dnevnu dozu antidepresiva u 2017. godini, a taj je broj u 2013. bio 27. Potrošnja antidepresiva pokazuje razlike između pojedinih županija od kojih je potrošnja u Vukovarsko-srijemskoj županiji znatno veća od svih ostalih u Hrvatskoj. Virovitičko-podravska županija zauzima prvo mjesto po izvanbolničkoj potrošnji lijekova za liječenje ovisnosti.
Od početka 2013. do 2017. godine postupno se povećava potrošnja lijekova koji djeluju na kardiovaskularni sustav i neznatno je manja u odnosu prema povećanju ukupne potrošnje.
Lijekovi koji se koriste u terapiji dijabetesa najpropisivaniji su lijekovi u skupini pripravaka za probavni sustav i mijenu tvari. Antidijabetici se nalaze na šestom mjestu najpropisivanijih lijekova prema potrošnji, a na drugom mjestu po potrošnji u kunama u 2017. godini. Oko tri četvrtine bolesnika sa šećernom bolesti u terapiji koristi oralne antidijabetike, a jedna četvrtina bolesnika koristi inzuline.
Sandra Lacić
ZARADA OD LIJEKOVA PROTIV PREHLADE
Potrošnja lijekova za liječenje kašlja i prehlade dnevnim dozama na tisuću stanovnika u razdoblju od 2013. do 2017. godine oscilira, ali i pokazuje vrlo blagi trend rasta prosječno za 0,5 posto godišnje. Za razliku od dnevne potrošnje, financijska potrošnja kroz navedeno razdoblje raste, osim u 2016. godini, ali, ukupno, prosječno je povećana za pet posto godišnje. Godišnje se na ovu skupinu lijekova potroši prosječno 42,4 milijuna kuna. Najznačajniji lijekovi po potrošnji u dnevnim definiranim dozama i u kunama su butamirat, bromheksin, acetilcistein i folkodin, od kojih većina u ovoj skupini pripada biljnim lijekovima, koji su po farmaceutskom obliku najčešće čajevi ili sirupi, a izdaju se bez recepta u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. Lijekovi koji djeluju na reninsko-angiotenzinski sustav, koji se koriste poglavito u terapiji povišenog krvnog tlaka te u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, u terapiji simptomatskog zatajenja srca te u sekundarnoj prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda kao i u liječenju određenih bolesti bubrega, već su nekoliko godina u samom vrhu po potrošnji u dnevnim dozama, ali i po financijskoj potrošnji. U 2017. bili su na prvom mjestu po potrošnji među svim terapijskim skupinama s 110,85 dnevnih definiranih doza, dok su s ukupno 281 milijunom kuna bili na petom mjestu po financijskoj potrošnji Hrvata.
POTROŠNJA LIJEKOVA PO ŽUPANIJAMA
Potrošnja antihipertenziva, lijekova za povišeni krvni tlak, u 2017. godini prosječno je iznosila 17,5 dnevnih definiranih doza na tisuću stanovnika na dan. Više lijekova u odnosu prema prosjeku potrošeno je u Varaždinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Puno manja potrošnja u odnosu na prosjek bila je u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Diuretici, lijekovi koji dovode do povećanog izlučivanja vode i soli, u prvom redu natrijeva klorida, najmanje su se koristili u Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a najviše u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj. Znatnija povećanja potrošnje beta-blokatora uglavnom se koriste u liječenju hipertenzije, kroničnog zatajenja srca, koronarne bolesti, aritmija, infarkta miokarda i kongestivnog zatajenja srca, u odnosu prema prosjeku zabilježena su u Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji, a smanjenja u odnosu prema prosjeku su u Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji.
4,4
posto godišnje raste potrošnja novca za lijekove u razdoblju od 2013. do 2017. godine