Objavljeno 12. veljače, 2019.
Nedavno objavljeni kurikulum građanskog odgoja, jedne od sedam međupredmetnih tema koje će se obrađivati u sklopu nastavnih predmeta i sata razrednika, izazvao je kritike stručnjaka koji ne očekuju nikakav napredak, upozoravajući uz ostalo na problem edukacije nastavnika i teškoće u praćenju učeničkih postignuća, a u Ministarstvu ne sumnjaju u njegov uspjeh. Građanski odgoj i obrazovanje jedna je od sedam međupredmetnih tema za koje ne postoji udžbenik niti su poseban nastavni predmet. a poučavat će se u sklopu povijesti, hrvatskog jezika, biologije, geografije, etike, psihologije, politike i gospodarstva, vjeronauka i drugih međupredmetnih tema. Očekivanja međupredmetnih tema ostvaruju se zajedno s odgojno-obrazovnim ishodima predmeta na predmetnim sadržajima koje učitelji odabiru kao primjerene za ostvarivanje i ishoda i očekivanja, objašnjavaju iz Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Marina Horvat iz Good inicijative podsjeća da građanski odgoj nije uveden sada, nego je postojao u školama od 2014. godine i tada je bio jedna od dvije međupredmetne teme. Good inicijativa zagovarala je, kaže Horvat, da bude poseban predmet, što nije prihvaćeno jer je rečeno da nastavnici imaju veliku satnicu i da su preopterećeni. Kako će tek sada građanski odgoj proći kad je jedna od sedam međupredmetnih tema, pita aktivistica iz Good inicijative.
H
Vukovar, Jasenovac, Knin, Karlovac....
Znatan dio programa građanskog odgoja izvodi se kroz aktivnosti izvan škole, što prema zakonu planiraju škole same, kažu u Ministarstvu i dodaju da su već podržali posjete učenika osmih razreda Vukovaru, Kninu i Karlovcu, kako bi učenici stekli i proširili znanje o Domovinskom ratu. Ministarstvo je u dopisu ravnatelju Javne ustanove Spomen područje Jasenovac istaknulo kako podržava inicijativu da učenici osnovnih i srednjih škola koje u nastavnom planu/kurikulumu obrađuju sadržaje vezane uz holokaust i Drugi svjetski rat u okviru školskog kurikuluma planiraju i posjeti Jasenovcu.