SLATINA

Grad Slatina ove godine obilježava čak pet velikih obljetnica. One su objedinjene na gradskom kalendaru za 2019. godinu koji, prema riječima Dragice Šuvak u popratnom tekstu, podsjeća „da su grad podizali pojedinci koji su se često usudili napraviti barem korak ispred svoga vremena, jer im je bilo stalo do grada, do života njegovih stanovnika... Oni su svoje znanje, vrijeme i rad ugradili u napredak grada u sportskom, kulturnom i vjerskom životu i time mu dali obilježje grada“.

Prva i zasigurno za najveći broj stanovnika najvažnija je stota obljetnica utemeljenja Župe sv. Josipa. Zahvaljujući crkvenim knjigama i osobnim dokumentima koje su ispisivali duhovni pastiri tijekom stoljeća danas imamo uvid u društvene promjene kroz koje su prolazili stanovnici slatinskoga kraja od 1297. godine. Crkva bilježi vrijeme razvoja i napretka prije Turaka, težak život i raseljavanje pod turskom čizmom, oporavak i ponovnu gradnju vjerskih objekata u 18. stoljeću. Potkraj 19. stoljeća javlja se potreba za gradnjom crkve u Slatini, koja je podignuta i blagoslovljena 1913. godine. Od osnivanja Župe sv. Josipa 1919. godine ona je duhovno središte grada i okolice. Danas u Slatini postoji još i Župa bl. Ivana Merza, osnovana 2003. godine.

Kad govorimo o obljetnicama, zanimljive su slučajnosti vezane uz dvije slatinske crkve. Godine 2003., kad je župna crkva sv. Josipa obilježavala 90 godina od svoga postojanja, utemeljena je u Slatini i Župa bl. Ivana Merza, kojom je grad prvi put u svojoj povijesti dobio dvije župe. Godine 2011., točno sto godina od blagoslova temeljnog kamena za župnu crkvu sv. Josipa, papa Benedikt XVI. blagoslovio je temeljni kamen za novu župnu crkvu bl. Ivana Merza. Godine 2013., kad je obilježavana stota obljetnica gradnje župne crkve sv. Josipa, biskup Antun Škvorčević položio je temeljni kamen u pročelje buduće župne crkve bl. Ivana Merza.

Druga velika obljetnica vezana je uz najvažniju sporednu stvar na svijetu, pa i u Slatini. Prije točno stotinu godina osnovan je Sportski klub Orao, koji je 1920. godine promijenio ime u Slatinski nogometni športski klub (SNŠK), a poslije u NK Slavija. Prvo nogometno igralište bilo je ispred crkve sv. Josipa, sljedeće uz evangeličku crkvu, potom uz nekadašnji sajmišni prostor, a danas Slatina ima suvremeni stadion Antuna Tone Butorca u poduzetničkoj zoni.

Unatoč ratnim prilikama i različitim društvenim i gospodarskim teškoćama, NK Slatina je opstao, a nogomet je i danas najpopularniji sport u gradu.

Godine 1969. osnovana je radiopostaja Podravska Slatina u sastavu Narodnog sveučilišta „Veljko Vlahović“, koja je radnim danom emitirala program četiri sata, a nedjeljom i blagdanom šest sati. Najslušanija je bila tijekom Domovinskog rata, kad je emitirala radioškolu i prenosila informacije o ratnim zbivanjima na slatinskom području. Danas je radiopostaja u sastavu Slatinskog informativnog centra i emitira raznovrsni program 24 sata dnevno. Razvoj suvremenih tehnologija omogućio je prenošenje informacija tekstom i slikom preko internetskog portala, a redovito se tiska i mjesečnik Slatinski petak.

Planinarsko-skijaško društvo Točak osnovano je 1979. godine na temeljima ranijega Planinarskog društva Vrani kamen. Točak djeluje neprekidno do danas, a od 2006. godine nosi naziv Skijaški klub Slatina. Međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena ove godine slavi prvu četvrtinu stoljeća svoga postojanja. Posvećen je stvaralaštvu skladatelja i pedagoga Milka Kelemena, koji je rođen u Slatini, uz koju je bio vezan i poslije odlaska iz Hrvatske. U nastojanju da iz svijeta Novu glazbu prenese u Zagreb, osnovao je 1961. godine Zagrebački biennale, a potaknuo je i osnivanje festivala Dani Milka Kelemena u Slatini, koji je prerastao u respektabilnu smotru suvremene glazbe.