Treći mirovinski stup kao vrlo poticajan oblik štednje za sigurniji život u mirovini
Objavljeno 11. veljače, 2019.
Takvo ulaganje donosi porezne olakšice, državna poticajna sredstva te prinos fonda
Prosječna prva mirovina u Hrvatskoj iznosi 40 posto posljednje plaće i među najnižima je u Europskoj uniji. Ondje radnik, kad ode u mirovinu, primi 60 posto svoje posljednje plaće. Manji omjer posljednje plaće i prve mirovine od Hrvatske imaju samo Bugarska i Irska.
- Nije realno danas očekivati od prvog, pa i od drugog, mirovinkog stupa da potpuno ispuni očekivanja da ćete u starosti imati pristojnu mirovinu. Treba štedjeti i u trećem stupu - poručio je na nedavnoj konferenciji o stanju mirovinskih fondova Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Tri prednosti
Podsjetio je da je, od kada je, prije 17 godina, pet posto svoje brutoplaće počeo uplaćivati u drugi obvezni mirovinski stup, svaki zaposleni u Hrvatskoj na svom računu akumulirao prosječno 51.384 kune. Žigman očekuje kako će taj iznos, kao i ukupan iznos imovine u obveznim mirovinskim fondovima, još nekoliko godina snažno rasti jer se početak većih isplata mirovina očekuje tek za nekoliko godina.
Svejedno, budući umirovljenici ne mogu očekivati primjerenu mirovinu bez vlastite dodatne štednje.
Jedno od rješenja koje je na dohvat ruke jest štednja u trećem mirovinskom stupu, odnosno dobrovoljnom mirovinskom fondu. Podsjećamo kako oni mogu biti otvoreni (za sve zainteresirane osobe) i zatvoreni (ograničeni na zaposlenike/članove pokrovitelja fonda, u pravilu je pokrovitelj poslodavac).
Ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove donosi tri prednosti: porezne olakšice, državna poticajna sredstva te prinos fonda. Mnogi su stoga skloni razmišljanju kako je treći stup trenutno najisplativija štednja u nas. U svakom slučaju, efikasan način za povećanje vlastite mirovine.
Mirovinska reforma, odnosno novi zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je na snagu stupio s početkom godine, donio je i određene promjene. Među njima je i ukidanje ulazne naknade za one koji ove godine sklope ugovor o članstvu. Izmjena koja poslodavcima olakšava donošenje odluke o stimuliranju zaposlenika uplatom dobrovoljne mirovinske štednje ugrađena je u izmijenjeni Zakon o porezu na dohodak, na temelju koje se ukida porez na dohodak od osiguranja po stopi od 12 posto pri isplati mirovine na uplate poslodavca u visini neoporezivog iznosa, do šest tisuća kuna godišnje. Ta odredba definitivno čini mirovinsku štednju još atraktivnijom za zaposlenike. Tu su, naravno, i državna poticajna sredstva - za godišnje uplate od pet tisuća kuna ostvaruje se stopa poticaja od 15 posto, odnosno 750 kuna, što je maksimalni iznos državnih poticaja.
Štede i mladi
Iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) za ovu su prigodu ponudili konkretnu računicu. Ako u dobrovoljni mirovinski fond uplaćujete 5000 godišnje, za 15 godina na osobnom računu u fondu možete imati 116.313 kuna. Naime, na uplaćenih 75.000 kuna tijekom 15 godina dolazi 14.469 kuna državnih poticajnih sredstava s prinosom te još 26.844 kune prinosa na uplate koje je ostvarilo mirovinsko društvo u kojem ste se odlučili štedjeti (za ovaj izračun uzet je godišnji prinos od četiri posto).
I u Hanfi su ponudili model izračuna, a njihova simulacije mirovine iz trećeg stupa pokazuje da bi svatko tko godišnje uplati 5000 kuna u treći stup za 30 godina mogao imati više od 200.000 kuna na računu, pod pretpostavkom da fondovi cijelo to razdoblje ostvaruju jedan posto prinosa, što je vrlo konzervativna projekcija, te uz državna poticajna sredstva od 750 kuna godišnje. Prema Hanfinoj računici, mjesečno bi na privatni mirovinski račun trebalo uplaćivati 417 kuna (oko 6,7 posto prosječne plaće) da bi se tijekom 20 "umirovljeničkih" godina svaki mjesec primalo 840 kuna mirovine. Odnosno 670 kuna tijekom 25 godina, odnosno 560 kuna u razdoblju od 30 godina.
Novim zakonom izmijenjena je i dob za ostvarivanje prava na mirovinu, s 50 na 55 godina, koja se odnosi na sve članove koji će ugovor o članstvu sklopiti u ovoj godini (i od ove godine), a svi članovi koji su započeli štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu prije 2019. godine svoja će ušteđena sredstva moći koristiti s 50 godina života. Nadalje, prema novom zakonu, društva za upravljanje mirovinskim fondovima mogu isplaćivati mirovine preko fonda ako je na osobnom računu nakon ostvarivanja prava na mirovinu vrijednost imovine manja od sto tisuća kuna, što je dvostruko više u odnosu prema prijašnjim zakonskim odredbama.
Iz UMFO-a su naposljetku proslijedili podatke da je krajem 2018. godine u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo 305.060 članova.
- Ako gledamo strukturu članova prema dobnoj i spolnoj strukturi, najviše muškaraca štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima u dobi između 50 i 59 godina, njih 31.011, a broj je žena koje imaju štednju u istoj dobnoj kategoriji 35.124. (podatci za treći kvartal 2018.). Zanimljivo je istaknuti da u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štede i osobe mlađe od 18 godina, ali i stariji od 85 godina, što upućuje na činjenicu da se radi o atraktivnom obliku štednje za sve generacije - preciziraju u toj udruzi.
Naposljetku valja znati kako je moguć izbor jednog ili više fondova, ovisno o preferenciji rizika i ulagačkim ciljevima.
Dario Kuštro
svih dobi
305.060 ČLANOVA IMAJU DOBROVOLJNI FONDOVI
Saša Novosel
član Uprave AZ d.o.o.
Poruka za naše buduće članove jest započeti štednju u trećem stupu najkasnije u 30. godini, a najbolje odmah kod prvog zaposlenja. Učinkovitije je u dužem razdoblju uplaćivati manje iznose, tijekom 30 godina, nego pokušati nadoknaditi propušteno u kraćem razdoblju prije mirovine.
SREDSTVA U FONDU SU NASLJEDNA
Ako se poslodavac, primjerice, umjesto povećanjem netoplaće odluči zaposlenike nagraditi dobrovoljnom mirovinskom štednjom, izdvojit će upola niži iznos. To se odnosi na uplate do 500 kuna mjesečno ili do 6000 kuna godišnje po zaposleniku, koliko iznosi porezna olakšica za poslodavca koja čini porezno priznati rashod i smanjuje osnovicu poreza na dobit. Između ostalog, brutoiznos uplate do 6000 kuna po zaposleniku jednak je netouplati u odabrani dobrovoljni mirovinski fond. Poslodavci mogu za svoje zaposlenike uplaćivati kada i kako žele: godišnje, mjesečno, kvartalno, polugodišnje i mijenjati dinamiku i iznose kad žele. Mogu svim zaposlenicima uplaćivati jednak iznos ili se on može definirati individualno. Sredstva uplaćena u fond vlasništvo su zaposlenika i ako poslodavac prestane uplaćivati, zaposlenik ne gubi prava te može samostalno nastaviti uplate. Sredstva u fondu su i nasljedna pa se u slučaju smrti zaposlenika isplaćuju jednokratno na račun nasljednika.
IMOVINA
Netoimovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na dan 31. prosinca 2018. godine iznosila je 4,231 milijardu kuna, a netoimovina zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova 908 milijuna kuna. S krajem prosinca 2018. u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je 40.478 članova.
Trenutačno postoji osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, čiji se prosječni godišnji prinosi od početka rada kreću od 3,11 do 9,27 posto. Posluje još i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, a vezani su uz određene tvrtke, odnosno struke. No da ne bi sve bilo idilično, nekoliko fondova prošlu je godinu završilo s negativnim prinosom.