U sljedećih 60 dana veterinari ovlaštenih veterinarskih organizacija pregledat će čak 50.000 svinjogojskih farmi koliko ih je u upisniku, a kako bi se provjerilo drže li se proizvođači svinja biosigurnosnih mjera vezanih uz prevenciju, rano otkrivanje i sprečavanje širenja afričke svinjske kuge koja od 2014. godine hara Europom i za sobom ostavlja pustoš u uzgojima jer cjepiva protiv te zarazne bolesti nema, pa je jedina sigurna mjera za njezino zaustavljanje uništavanje cijelog uzgoja.

Uz to, u zonama u krugu od tri i deset kilometara uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. Među prvim farmama gdje je pregled krenuo je i farma iz okolice Đakova iz velikog slavonskog poljoprivrednog sustava. Afrička svinjska kuga Hrvatskoj je najbliže stigla do Mađarske, gdje se širi i to samo kod divljih svinja koje su glavni vektor prenošenja te bolesti, no u ovom trenutku veliki je rizik kretanje bolesti u Rumunjskoj, gdje je kuga potvrđena i kod domaćih i kod divljih svinja.


- Cijelo je područje Rumunjske označeno kao sumnjivo. S obzirom na to da Rumunji imaju jako dugačku granicu sa Srbijom, nama prvim susjedom, a što je nama relativno blizu ako se zna da se ASK širi 50 kilometara godišnje, no tu su i drugi rizici te iskustva još od prije, s pojavom klasične svinjske kuge koja nam je bila došla s područja Srbije, zbog čega i danas imamo posljedice da u nekoliko županija nema izvoza svinja. Zbog svega toga raste rizik i donijeli smo čvrstu odluku u interesu svinjogojstva i zaštite populacije, kao i okoliša i u provedbi i praćenju biosigurnosnih mjera čvrsto idemo do kraja - kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak.


Intenzitet mjera ovisi o veličini farme i uzgoja. Sve počiva na Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovu financiranju za 2019. godinu.


- Tu su definirane biosigurnosne mjere koje uzgajivači moraju poštovati u svojoj proizvodnji. Kroz naredbu o ranom otkrivanju i sprečavanju širenja afričke svinjske kuge predvidjeli smo da ćemo ići na teren i provjeriti drže li se proizvođači tih biosigurnosnih mjera, ali istovremeno, a što se nije nikada do sada radilo, i napraviti ocjenu, kategorizirati od jedan do pet provedbu mjera. Na kraju toga znat ćemo utvrditi koji je stupanj biosigurnosnih mjera koje se provode u našoj svinjogojskoj proizvodnji. Na temelju te ocjene dalje ćemo postupati kako bismo došli u poziciju da što prije dođemo do ocjene "izvrstan" i da smo u tom segmentu poduzeli sve kako bismo spriječili da se afrička svinjska kuga pojavi - kaže Kraljičak. Navodi svakodnevnu, banalnu naviku vlasnika farme, a koja može završiti prijenosom afričke svinjske kuge iz šume u uzgoj.

- Rizik je ako mali proizvođač, makar i sa samo s dvije svinje u uzgoju, ide u šumu po drva u istim čizmama koje ne izuva nakon povratka. Postoji vjerojatnost da tim čizmama iz šume prenese bolest na svoje dvije svinje. Država će mu isplatiti štetu iz proračuna. No, ako se on nalazi u krugu tri kilometra od farme s velikim uzgojem, pojava afričke svinjske kuge u uzgoju malog proizvođača bit će kobna i za farmu s, možda, tisućama svinja - upozorava Kraljičak. Zato je važno je da i oni najmanji uzgajivači i oni najveći provode biosigurnosne mjere.


- Naša politika u borbi protiv afričke svinjske kuge vrlo je odgovorna, vrlo savjesna i zasnovana na temelju znanstvenih činjenica i preporuka struke ne samo u Hrvatskoj nego i na razini EU-a - dodaje Kraljičak.
Biosigurnosnim mjerama propisano je što uzgajivač mora imati - ogradu, dezobarijeru, mora se vidjeti na koji način provodi higijenu u objektu, kao i na sebi, mijenja li radnu odjeću, obuću za "za van i unutra" i drugo.