Europska komisija u svojim zimskim ekonomskim prognozama blago je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu s 2,8 na 2,7 posto, na što je utjecalo predviđeno usporavanje rasta pojedinih velikih izvoznih tržišta Hrvatske, prvenstveno Italije i Njemačke, ali i predviđeno usporavanja rasta na razini cijele Europske unije. Komisija procjenjuje i da bi u 2020. hrvatski bruto domaći proizvod mogao porasti za 2,6 posto, a za 2018. procjenjuje da će rast iznositi 2,8 posto.

Rast od 2,8 posto u 2018. predstavljao bi blago usporavanje u odnosu prema 2017., kada je BDP ojačao za 2,9 posto. U prva tri tromjesečja 2018. gospodarstvo je poraslo za 2,7 posto u odnosu prema istom razdoblju godinu dana prije. Podatke za četvrto lanjsko tromjesečje i cijelu prošlu godinu Državni zavod za statistiku objavit će krajem veljače.


Komisija navodi da je lanjski rast u velikoj mjeri bio potaknut privatnom potrošnjom, dok je izvoz u drugoj polovini godine ponešto usporio, poglavito u susjedne zemlje koje nisu članice EU-a. Očekuje se da će privatna potrošnja i dalje ostati glavni pokretač rasta zahvaljujući sve boljim uvjetima na tržištu rada, pozitivnom povjerenju potrošača, niskim kamatama i niskoj inflaciji. Podatci iz 2018. sugeriraju da će se nastaviti dinamični rast zaposlenosti i snažan pad stope nezaposlenosti. "Privatne investicije nastavit će umjereno rasti jer tvrtke imaju povoljne uvjete financiranja. Planirano povećanje u isplati sredstava iz europskih fondova trebalo bi dati snažan poticaj javnim investicijama, koje će ipak ostati ispod razina na kojima su bile prije recesije", navodi Komisija.


U 2019. moglo bi se, smatra Komisija, nastaviti blago usporavanje rasta BDP-a. "S obzirom na očekivano usporavanje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, izvoz roba vjerojatno će rasti sporije nego prethodnih godina", navodi se u prognozama. No izvoz usluga nastavit će ostvarivati dobre rezultate na osnovi znatno produljene turističke sezone i velikih investicija u luksuzne hotele. "Zbog snažne domaće potražnje, snažno će rasti uvoz roba, a taj će rast blago usporiti u projiciranom razdoblju. To dovodi do sve veće neravnoteže u trgovini robama", navodi Komisija. Očekuje, također, da će inflacija ostati relativno niska, unatoč većem raspoloživom dohotku i nedavnom povećanju cijena energije. "Očekuje se da će pritisak na plaće ojačati, s obzirom na nastavak smanjenja nezaposlenosti", navodi se u prognozama. Komisija procjenjuje da će inflatorni pritisci ostati prigušeni zahvaljujući smanjenju stope PDV-a na neke prehrambene proizvode, najavljenom smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod sljedeće godine i stabilizaciji cijena roba. Tako EK procjenjuje da će inflacija u ovoj i idućoj godini iznositi oko 1,4 posto.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako su projekcije Komisije na tragu Vladinih, ali i procjena drugih domaćih i međunarodnih institucija. Dodao je kako se i u izvješću Komisije naglašava da će Vladine porezne mjere imati pozitivan efekt i biti daljnji stimulans prema osobnoj potrošnji i izvozu. Na novinarske upite kako će se stanje u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima odraziti na Hrvatsku, primjerice u Njemačkoj ili Italiji koja je u recesiji, Marić napominje kako prate i analiziraju situaciju. "Mi smo integralni dio unutarnjeg tržišta i svaka situacija koja se događa u bilo kojoj zemlji članici, a posebice onima koje su nam ne samo geografski već i gospodarski bliže, prati se", rekao je. Napominje i da primjerice kada se gleda situacija u Italiji i njezino značenje za hrvatsko gospodarstvo, to treba gledati i pratiti po svakoj djelatnosti. U pravilu se pritom kreće od turizma, kaže Marić, objašnjavajući da Talijani jesu jedni od naših glavnih inozemnih turista, ali i da posljednjih godina njihove brojke nisu slijedile brojke koje smo imali iz skandinavskih zemalja, s britanskog ili tržišta Dalekog istoka. Tu ne vidimo da bi trebalo biti značajnijih poremećaja, procjenjuje Marić.