Kao i u slučaju većine gradova i općina, tako ni Grad Osijek nije mijenjao iznose godišnjeg paušalnog poreza po krevetu za fizičke osobe koje se bave djelatnošću iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu. Za naselje Osijek, a najveća je to ustrojbena jedinica unutar administrativnog područja Grada Osijeka, cijena je ostala ista - 300 kuna po krevetu. Prihvaćena je ipak korekcija pa je paušal od 210 kuna koji je do tada vrijedio (samo) za Josipovac spušten na 150 kuna, koliki je bio (i ostao) u svim ostalim prigradskim naseljima. Da do kraja siječnja gradski vijećnici nisu donijeli ovakvu odluku, cijena bi, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, automatski bila utvrđena u visini od 750 kuna. Zakonodavac je ostavio mogućnost da predstavnička tijela lokalne jedinice mogu samostalno donijeti odluku o visini krevet-paušala u rasponu od minimalno 150 do maksimalnih 1500 kuna.

No jedna druga stvar je iz ovoga isplivala, istina, nije nova, ali očito joj se nije poklonilo dovoljno pozornosti. Naime, ta se vrsta poreza tretira kao porez na dohodak, a on se plaća prema mjestu prebivališta. Što znači da Osječanin, vlasnik apartmana na jadranskoj obali ili u Baranji, primjerice na Krku ili u Batini, ovaj porez ne plaća gradu ili općini u kojoj je stan, odnosno krevet, u ovom primjeru Gradu Krku ili Općini Draž, nego mjestu u kojemu ima prijavljeno prebivalište - dakle Gradu Osijeku. To onda otvara mogućnost da se utvrdi koliko to Osječani imaju turističkih kreveta u ponudi izvan svoga matičnog grada, odnosno koliki je (službeni) apartmanski kapital Osječana.

No u Gradu Osijeku, u resornom odjelu za financije, a kako nas izvješćuje pročelnik David Krmpotić, ne vodi se zasebna evidencija o "izvanosječkim" krevetima. Takvu evidenciju nema ni Zajednica obiteljskog turizma pri HGK - Županijskoj komori Osijek. Stoga nam je preostalo poigrati se dostupnim brojkama.

Prošle su se godine u gradski poračun s pozicije paušala po krevetu slile 363 tisuće kuna, godinu dana prije 292 tisuće kuna, što je potvrda kako broj turističkih kreveta raste. No nisu oni svi produkt apartmanizacije. U Osijeku je, naime, prema posljednjim podatcima, ustupljenim iz Turističke zajednice Grada Osijeka, ukupno 1720 kreveta. Od toga broja hotelskih je 529; 180 ih je kod većih prenoćišta; 130 u hostelima. Što je 839 kreveta koji su u drugom režimu porezne obveze? Od preostalih 870 još je dobar dio njih u drugim organizacijskim oblicima - vlasnici se također ne vode kao fizičke osobe, recimo polovina njih. Što znači da je oko 400 kreveta kod fizičkih osoba koje su obveznici ovog paušala. Uz pretpostavku da su svi ti kreveti u naselju Osijek (a nisu), paušal koji su vlasnici platili prošle godine je 120 tisuća kuna. To je trećina uplaćenog iznosa, što znači da je dvije trećine, dakle 800 kreveta u vlasništvu Osječana izvan matičnog grada. Odnosno, usudili bismo se procijeniti kako se ta brojka može zaokružiti na bar tisuću ležaja.