Hrvatski građani, kada je imovina u pitanju, najviše vjeruju euru i nekretninama. Naime, iako su kamatne stope na štednju u bankama takve da se tako zapravo gubi, jer su kamatne stope znatno niže od inflacije, hrvatski građani još uvijek u bankama drže veliku imovinu. Prema podacima HNB-a, u rujnu prošle godine ukupni su depoziti poslovnih banaka iznosili 288 milijardi kuna i bili su 14 milijardi kuna, ili 5,2 posto viši u odnosu prema istom razdoblju lani. Najviše štednje je u devizama, odnosno eurima.

S druge strane građani posjeduju nekretnine čiju je vrijednost 2017. godine naš poznati poduzetnik i investitor Nenad Bakić procijenio na 150 milijardi eura. Ništa drugo nije tako privlačno građanima kao nekretnine. Građani su, recimo, u listopadu prošle godine, prema podacima SKDD-a, posjedovali dionica u vrijednosti od 25,7 milijardi kuna i obveznice vrijedne 1,1 milijardu kuna. Ulaganje imovine na tržištu kapitala - Zagrebačkoj burzi, mnoge je opeklo najprije u vrijeme krize od 2008. godine, kada su vrijednosti dionica znatno pale, a neke tvrtke iz građevinskog sektora su i propale, a potom i u bankrotu Agrokora, kada su golemu imovinu izgubili mali dioničari inače vrlo dobrih Agrokorovih tvrtki poput Jamnice, Leda ili Zvijezde. Još mnogo manju imovinu, premda ona raste, građani imaju u investicijskim fondovima. U rujnu prošle godine, pokazuju podaci Hanfe, udjele je u vrijednosti od 11,4 milijarde kuna imalo 223.262 građana. Tri godine prije udjele u fondovima imalo je 198.525 građana, a njihova imovina vrijedila je 6,6 milijardi kuna, prenosi portal za biznis i financije Prviplan.hr.


Zašto građani dakle vjeruju ulaganju u nekretnine? Najvažniji je razlog za to, kada se promatra cijela Hrvatska, svakako rast turizma, i to ne samo na Jadranu, gdje cijene nekretnina lete u nebo. Zagreb proteklih godina doživljava pravi turistički procvat u kojem velik broj privatnih iznajmljivača stanova, koji ih daju u dnevni najam, koristi poslovnu priliku. Alen Čalopek, predsjednik Sekcije Zajednice obiteljskog turizma HGK za Grad Zagreb, za Net.hr kazao je kako "svatko tko se želi baviti tim poslom mora dobro procijeniti trud, a ima li malo želje, truda i kapitala, još stigne uskočiti u vlak". U svakom slučaju, dodaje, bolje je uložiti nego držati novac u banci. "Ja to gledam ovako. Osim što uspijevam ‘plivati‘, za deset do 15 godina kada budem trebao ići u mirovinu, imat ću cigle koje će vrijediti više negoli drugi ili treći mirovinski stup”, kazao je Čalopek. “Prostor za rast mnogo je veći nego što to ljudi mogu očekivati. Prema ovim stopama turizam bi se trebao razvijati idućih dvadeset godina, jer mi imamo još mali postotak razvoja kakav ima, primjerice, Beč. Glavni gradovi inače imaju prostora za razvoj turizma", kaže Čalopek. No, iznio je zanimljivu informaciju. Naime, od kolega koji odlaze na sajmove čuo je da su iznenađeni koliko se pitalo za Slavoniju, pa tako vjeruje da nas nakon mora očekuje procvat kontinentalnog turizma.


U Slavoniji i Baranji se sasvim sigurno ne može govoriti o nekom rastu cijena nekretnina koje izaziva turizam, ali u pojedinim mikrolokacijama ima i takvih slučajeva. Kuće u baranjskom turističkom biseru - Karancu danas su skuplje nego u mnogim slavonskim gradovima. Cijene nekretnina na cijelom hrvatskom istoku općenito su na niskoj razini. Za to je mnogo razloga o kojima smo mnogo puta pisali, a svakako je najvažniji razlog radikalno smanjivanje broja stanovnika, kako zbog negativnog prirodnog prirasta, tako i zbog velikog iseljavanja izazvanog najviše ekonomskim razlozima. No, ulaganje u nekretnine ne mora značiti i gubitak. Naprotiv. Kupnja maloga stana u Osijeku u pravilu je ulaganje na kojem se ne može izgubiti.


U Osijeku se vrlo dobro prodaju mali stanovi - garsonijere, jednosobni ili dvosobni stanovi. U agencijama koje se bave posredovanjem u prometu nekretninama u Osijeku kažu kako se su mali stanovi na tržištu vrlo traženi. Jedan od razloga te potražnje je u činjenici da je Osijek sveučilišni centar u kojem studira više od deset tisuća studenata koji nisu iz Osijeka. Stanovi za najam su vrlo traženi. I tu se može vidjeti zašto se mnogi građani odlučuju za ulaganje novca u kupnju malog stana prije negoli za bilo kakvo drugo ulaganje.

- Sada se recimo vrlo teško može pronaći manji stan za najam u gradu. Svi stanovi - garsonijere, jednosobni ili dvosobni koji se preko naše agencije ponude, budu iznajmljeni vrlo brzo - kaže nam Marijan Matijević, iz tvrtke Ljubek d.o.o. Nekretnine Matijević.


Najamnine stanova u Osijeku nisu visoke, ali nisu visoke ni prodajne cijene stanova. Ovisno o lokaciji, vrsti grijanja, katnosti i uređenosti stana, mjesečna najamnina za garsonijere kreće se od tisuću do 1500 kuna. Nisu posebno više cijene ni za jednosobne ili dvosobne stanove.
"Iznajmljujemo već godinama garsonijeru u središtu grada, blizu fakulteta, za 1400 kuna mjesečne najamnine. Bez problema nađem najmoprimce, najčešće studente. Uredno plaćamo i porez i svakako će nam se kupnja te garsonijere isplatiti za otprilike 15 godina. Kada smo ju kupovali prije desetak godina za 26 tisuća eura, mogli smo novac oročiti u banci za tada solidnu kamatu, međutim odlučili smo se za kupnju nekretnine i pokazalo se da nismo pogriješili, jer su sada kamatne stope beznačajne. Našu smo investiciju praktično najvećim dijelom otplatili, a taj stan površine 24 kvadrata uvijek možemo prodati bar za iznos za koji smo ga i kupili", ispričao nam je iskustva sa svojom, pokazalo se odličnom investicijom, Osječanin koji je želio ostati anoniman.