Dobrobit svih živih bića trebala bi biti imperativ cijelom društvu, ali zbog gotovo svakodnevnih slučajeva koji zbog mučnih scena zgražaju javnost očito je da smo još daleko od života u tako uređenom društvu.

I dok se zlostavljači i ubojice ljudi, bar donekle, pravedno procesuiraju na sudovima, to često nije tako s bespomoćnim životinjama, koje često budu zaboravljene.


Upravo protiv toga bore se udruge poput Prijatelja životinja i osječke udruge Pobjede, koje su u velikog broja hrvatskih građana raznim akcijama posljednjih godina uspjele probuditi empatiju prema životinjama, ujedno utječući i na zakonske okvire u kontekstu kažnjavanja počinitelja. Tako su izravno utjecale i na Zakon o zaštiti životinja, iz 2017., uz što konstantno upozoravaju na kakve prekršaje građani trebaju obratiti pozornost i komu se u slučajevima zlostavljanja i zanemarivanja životinja mogu obratiti.

Iako je njihov aktivistički angažman u kratkom vremenu donio velike promjene u društvu, podatci koje nam je dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova govore kako borba za prava životinja ne smije prestati. Naime, iz MUP-a navode da je problematika zlostavljanja i zanemarivanja životinja regulirana člankom 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji propisuje da će se počinitelj kazniti za prekršaj novčanom kaznom ako bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, ali i ako na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa.


- U 2017. godini u RH je evidentirano ukupno 1669 prekršaja iz članka 30., a 2018. evidentiran je 1771 takav prekršaj. Od toga je broja na području Policijske uprave osječko-baranjske 2017. godine počinjeno 156 takvih prekršaja, a protekle ih je godine evidentirano 136. S druge strane, 2017. policija je evidentirala i 59 kaznenih djela "ubijanje ili mučenje životinja" iz Kaznenog zakona, a 2018. počinjeno je 111 takvih kaznenih djela - otkrivaju iz MUP-a, kazujući kako je najviše prekršajnih prijava podneseno u Policijskoj upravi zagrebačkoj, a najviše je kaznenih djela počinjeno u Virovitičko-podravskoj županiji. Ministarstvo unutarnjih poslova objasnilo nam je i kako se problematikom zlostavljanja i zanemarivanja životinja, uz, naravno, njegove djelatnike, bave nadzorni, veterinarski i poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede, kao i komunalni redari.


Što se tiče samih kazni za počinitelje prekršajnih i kaznenih djela, iz osječke udruge Pobjede podsjećaju kako se mučenje, zlostavljanje ili ubojstvo životinje može kazniti do jedne godine zatvora. Zločini iz koristoljublja, poput borbi pasa, kažnjavaju se sa do dvije godine zatvora, a za uskraćivanje hrane, vode i osnovnih životnih uvjeta kazna je do šest mjeseci ili oduzimanje životinje.

Kako prepoznati da je životinja zlostavljana ili zanemarivana, najbolje opisuju u udruzi Prijatelji životinja: "Pothranjenost i bolest kod životinje vrlo su lako uočljive i laicima, baš kao i životinje koje se drže u neadekvatnim uvjetima, primjerice, bez zaklona od vremenskih prilika te bez stalnog izvora hrane i vode. Građani svakako trebaju obratiti pozornost na izgled životinje te uvjete u kojima je držana, a ako žele prijaviti zanemarivanje, trebaju napraviti nekoliko fotografija s kojih se dobro vidi kako pas izgleda i kako je držan, kako bi sve, uz opis činjeničnog stanja i navođenje adrese gdje se životinja nalazi, prijavili nadležnoj instituciji."


Prijatelji životinja bili su jedni od inicijatora Zakona o zaštiti životinja, pa upozoravaju i na njegove bitne stavke, poput one da je uvedena zabrana ubijanja pasa u skloništima nakon što psima "istekne rok", odnosno nakon 60 dana od njihova hvatanja, čime je Hrvatska došla uz bok zemljama koje vode odličnu skrb o životinjama, poput Austrije i Njemačke.


- Jedna od najvažnijih novosti koje je donio novi zakon jest svakako mogućnost da jedinice lokalne samoupave svojim općim aktima propišu trajnu sterilizaciju kao načnin kontrole razmnožavanja pasa i mačaka, to je najhumaniji način kontrole. Zatim, novi je zakon donio zabranu trajnog držanja pasa na lancima, odnosno zabranu trajnog držanja pasa u boksovima, kao i zabranu uzgoja životinja radi krzna - kazuju Prijatelji životinja.
Naposljetku, obje udruge navode da dobra zakonska rješenja ne prate i institucionalni mehanizmi, pa tako RH još uvijek nema inspekciju za zaštitu životinja, nego je nadzor nad provođenjem Zakona pod veterinarskom inspekcijom, koja je primarno nadležna za nadzor provedbe Zakona o veterinarstvu, pa joj je zaštita životinja često samo sporedni posao.