Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo ili Vinceška nazivi su proslave dana svetog Vinka, 22. siječnja, blagdana vinogradara i vinara kojim se simbolično obilježava početak vinogradarske godine.

U gotovo svim malim ili većim vinarijama u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju slavi se Sveti Vinko. Posveta vinograda "okićenog" kobasicama uz simboličnu rezidbu u društvu prijatelja i gostiju dobila je i novo značenje. Vinkovo i Vinceška postaju dobar povod i za višednevnu proslavu koja na istoku Hrvatske postaje sve privlačnija i kao turistički proizvod. Dobar primjer za to je Vinkovo u Iloku koje u taj naš najistočniji grad, ali i poznato vinogorje privuče velik broj gostiju. Ili recimo Baranja, koja je u tih nekoliko dana puna gostiju. Naravno, slično je i u kutjevačkom i drugim vinogorjima.

Iako je, kako smo spomenuli, Sveti Vinko ponajprije vinogradarski blagdan, uvijek je najvažniji dio ove proslave uživanje u vinima. Zbog toga je ovo prilika da se progovori o tome kakav je utjecaj vina na ljudsko zdravlje. Danas se iz mnogih različitih izvora koji se mogu naći na internetu lako može zaključiti da je vino - zdravo, ali samo u određenim količinama. Konkretno, pozitivni učinci na organizam imat će za žene jedna čaša, a za muškarce do dvije čaše vina dnevno.

Na portalu Plivazdravlje dr. sc. Ignac Kulier, dr. med., piše o korisnim učincima crvenog vina na zdravlje. "Ako se, dakle, držite navedene dnevne doze crnog vina, vaš se rizik naglog obolijevanja od srca i krvožilnog sustava (iznenadne smrti) smanjuje za 30-50 posto. Možete gutati kojekakve pilule, ali uvjeravam vas da ‘kemija‘ nikad nije tako dobra kao majčica priroda. Kad bi čovjek u mladosti znao što mu popravlja kvalitetu života u starosti, ponašao bi se posve drukčije. Nažalost, to nije slučaj, a posljedice su dobro poznate. Naime, smrtnost od bolesti srca još uvijek je na samom vrhu ljestvice. Čak kad iza sebe imate prvi srčani udar, crno vino pomaže da ne dođe do onog drugog koji može biti koban. Kako? Postoje brojni (uvjerljivi) dokazi da crno vino ili preciznije polifenoli crnog vina podižu zaštitnu HDL frakciju kolesterola i istovremeno preveniraju dizanje LDL frakcije i njezinu oksidaciju koja izaziva nastanak plakova. Ukratko, polifenoli iz crnog vina snažni su antioksidansi koji djeluju i dok spavate, naravno pod uvjetom da redovno trošite crno vino. Oni sprječavaju nastanak ugruška koji, kad uplovi na suženo mjesto krvne žile, izaziva opstrukciju poznatu kao sindrom ‘srčanog udara‘. Ako nema hrane i kisika za srčani mišić koji neumorno radi, nastaje akutni nedostatak kisika - ishemija", navodi dr. Kulier.

Navodi kako je izravan odgovor na pitanje jesu li vinopije zdraviji negativan. "Nije u pitanju količina alkohola, već količina zaštitnih tvari", kaže. "Suha crna vina koja su gusta i neprozirna, koja se prelijevaju plavičasto kada čašu okrenete svijetlu, najbogatiji su izvor flavonoida. Mjera crnog vina i dalje ostaje ključ za razumijevanje ljekovitih učinaka; dvije čaše dnevno za muškarca i jedna čaša za žene. Prema tome, svako zavaravanje logikom "više vina, bolje djelovanje" je optička varka. Jedno je umjereno piti, a drugo napiti se. Vinopije neće imati nikakvih koristi i gotovo nikakve zaštite jer su na djelu snažni negativni učinci karakteristični za sve alkoholičare", kaže dr. Kulier.

S obzirom na ljekoviti učinak crnog vina, dr. Kulier ističe kako se pri tome nameće i pitanje - zašto ne bi postojao sličan učinak i soka od grožđa? "Zaštitni čimbenik je resveratrol (RES) koji ima antiupalne i antikancerogene sposobnosti u živom organizmu. Osim u vinu, RES se može u manjim količinama utvrditi u crnom dudu, kikirikiju i malinama. Djelatne tvari (flavonoidi) optimalno ulaze u tijelo i djeluju kada su u blagoj otopini alkohola koji nije umjetno dodan već je nastao prirodnim vrenjem. Sok od grožđa nema stopostotni učinak kao vino. Naime, zadržana je sposobnost redukcije stvaranja ugrušaka, ali nije zadržano dragocjeno svojstvo blokade oksidacije kolesterola", navodi dr. Kulier.