Nakon što je u zagrebačkom sjedištu Hrvatske gospodarske komore predstavljena brošura o analizi hrvatske IT industrije u razdoblju od 2008. do 2017. godine, nedavno je HGK objavio i punu, znatno opširniju verziju te studije, za koju je većinom zaslužna tvrtka Omnia Consult.Naime, ondje se na stotinjak stranica, uz pregled industrije po kategorijama, može pronaći i dinamika rasta broja tvrtki, zaposlenika, prihoda, ali i izvoza u domaćem IT-u, kao i zanimljive usporedbe s nacionalnim gospodarstvom i ostalim članicama EU-a.Jedan od najvažnijih podataka iz navedene analize je porast prihoda na 21,1 milijardu kuna u 2017. godini, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 3.8 posto u spomenutom razdoblju, kada je narastao i broj hrvatskih IT poduzeća na 4649, kao i broj zaposlenih u tom sektoru, koji je iznosio 28.347 u 2017. godini. No, jedna od novosti jest navođenje činjenice da je ukupno 40 IT tvrtki s prometom većim od 100 milijuna kuna ostvarilo 54 % ukupnog prihoda cijele te industrije, u kojoj s 1,84 milijade kuna prihoda daleko prednjači M San Grupa, dok je Ericsson Nikola Teska zaradio 1,49 milijardi, Combis 644 milijuna, King ICT 554, a nije naodmet spomenuti i kako je Huawei Technologies ostvario 460 milijuna prihoda, Span 323 miilijuna, a Eurotrade 291 milijun kuna. Međutim, značajan prostor se posljednjih godina otvorio za mala i srednja poduzeća, kojih je s prihodima do milijun kuna 2008. bilo 1499, dok se ta brojka 2017. više nego udvostručila, jer je tada postojalo 3350 tvrtki s jednakim prihodima, iako je postotak broja zaposlenih u tom sektoru (30,8 %) još uvijek bio na strani tvrtki s prihodima većima od 100 milijuna kuna, u kojima je tada bilo zaposleno 8736 radnika.
- Ako pogledamo svjetske trendove, od 2004. godine ni jedna nova velika korporacija nije isplivala, jer Google, Microsoft, Apple, Facebook, i njima slični, kupuju sve što im dođe pod ruku. Stoga smatram da je budućnost IT sektora, posebno domaćeg, u malim, specijaliziranim tvrtkama, u kojima zaposlenici znaju što rade i brzi su, a upravo to nedostaje korporacijama, jer im je lakše kupiti cijeli odjel stručnjaka, nego ga postupno graditi - objašnjava Ivan Jurlina, predsjednik udruge Osijek Software City i voditelj ljudskih resursa u osječkoj tvrtki COBE, naglašavajući da ga ne čudi kako najveći udio dobiti u ukupnom prihodu IT industrije u RH čine pružatelji outsourcing usluga (13,2 %) jer ne moraju raditi na svojim vlastitim proizvodima, nego se mogu fokusirati na projekte za klijente. Upravo zato, zbog lakšeg pronalaženja klijenata, male i srednje IT tvrtke u posljednje vrijeme pretežito rade na izvozu, pa su, uz 15,1 milijardu ukupnog prihoda na domaćem tržištu, ostvarile 6,01 milijardu kuna u izvozu, uz godišnju stopu rasta prometa na stranim tržištima od gotovo 20 % u 2017. godini.
Naposljetku, važno je istaknuti i plaće radnika u IT industriji, gdje je, nasuprot prosječnoj hrvatskoj netoplaći iz 2017., koja je iznosila 5372 kune, IT sektor po radniku isplaćivao prosječno 7722 kune, označavajući tako rast od 1,8 % u odnosu prema 2008., kada su IT-ovci zarađivali 6118 kuna. Tako je ukupni trošak za osoblje koji su isplatili poslodavci u IT industriji 2017. godine iznosio 4,48 milijardi kuna, ali se iz analize može iščitati jedan začuđujući podatak - kako na jednu isplaćenu kunu netoplaće, porezi i doprinosi iznose 70 lipa, zbog čega se može zaključiti kako IT sektor poprilično puni državni proračun.
- Poznata je činjenica da država uzima previše, ali to je u IT sektoru posebno vidljivo zbog permanentnog rasta i velikih plaća jer neki stručnjaci znaju imati i netoplaću veću od 15.000 kuna, na što se plaćaju vrtoglavi porezi i doprinosi. Tako je u svakom sektoru, ali smatram da bi se ta nepravda mogla ispraviti kada bi država efikasnije i transparentnije ulagala prikupljene poreze - kaže Jurlina podsjećajući kako domaće IT tvrtke zbog silnih davanja ponekad teško mogu konkurirati plaćama u inozemstvu. Marko Mandić