Pet slavonskih županija od 2022. godine bit će u mnogo boljoj poziciji kada je riječ o apsorpciji fondova Europske unije, subvencija poduzetnicima i poticaja investitorima. Izvjesno je da će Slavonija biti izdvojena u zasebnu statističku, tzv. NUTS2 regiju, koja će valjanije prikazati indeks njezine razvijenosti u odnosu na prosjek razvijenosti EU-a.

Pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića, u utorak je Zagrebu, u Banskim dvorima, održan sastanak s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i Udruga općina i gradova te predsjednicima nadležnih odbora Hrvatskoga sabora. Tema je bila prijedlog nove statističke klasifikacije prostornih jedinica u Republici Hrvatskoj, takozvanih NUTS2 regija. To je teritorijalna podjela država članica Europske unije na regije, a za statističke potrebe prema europskoj nomenklaturi. Unija je, kako bi izbjegla nacionalnu klasifikaciju, a sa željom ujednačavanja životnog standarda i razvijenosti, propisala upravo ovakvu regionalnu podijeljenost. Odnosno što je neka regija ispod razvijenosti prema EU prosjeku (grublje rečeno siromašnija) ostvarivala je veće poticaje iz europske blagajne.

No od 1. siječnja 2013., dakle godine u kojoj je Hrvatska postala punopravna članica EU-a, naša je zemlja podijeljena na dvije NUTS regije - Kontinentalnu (14 županija i Grad Zagreb), i Jadransku (sedam obalno-otočnih županija). To za Slavoniju, odnosno pet slavonskih županija, nije bio dobar primjer vođenja regionalne razvojne politike, jer su se našle u statistički bogatijoj Kontinentalnoj regiji. Bogatijoj iz razloga jer je u nju bio uključen Zagreb koji je odmah podignuo ukupni indeks razvijenosti. Što je to značilo, primjerice, za poduzetnike u Vukovaru ili Osijeku? Da su u istoj poziciji kao i onaj u Zagrebu te dobiva 35 ili 45 posto potpore zato što je u “kao” razvijenijoj Kontinentalnoj regiji. Da je Slavonija i Baranja zasebna statistička regija imala bi indeks razvijenosti ispod 45 posto prosjeka EU27 te bi njezini mali poduzetnici dobivali veće državne i potpore iz EU fondova, čak do 70 posto nepovratnih sredstava za projekte i investicije, a ne kao sada najviše 45 posto.

Sad će se to promijeniti. Kako je nakon sastanka novinarima priopćila Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predstavljena su dva prijedloga podjele NUTS2 regija.

- Prema prvoj varijanti Zagreb se izdvaja u zasebnu regiju, jer ima više od 800.000 stanovnika i jedini u Hrvatskoj ima više od 100 posto razvijenosti. Nekadašnja Panonska Hrvatska, odnosno pet slavonskih županija te Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, koje su na oko 40 posto razvijenosti EU-a, zasigurno zaslužuju posebnu NUTS2 regiju. Pet županija na sjeveru Hrvatske, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka, činile bi također jednu cjelinu, a jadranska Hrvatska ponovno bi bila jedna statistička regija. U drugoj varijanti razmišlja se o pripajanju Bjelovarske županije Sjevernoj Hrvatskoj - predstavila je ministrica dosadašnje prijedloge.

U svakom slučaju, Slavonija se oslobađa "nepravednog stiska" u kojemu se nije našla svojom voljom. Osječko-baranjski župan Ivan Anušić podsjetio je da je, kada je 2015. godine postao zastupnik u Hrvatskom saboru, otvorio ovu temu.

- Zbog te statističke podjele Osječko-baranjska, ali i ostale slavonske županije, bile su u regiji s Gradom Zagrebom, što nam je izazivalo velike probleme i kod poticaja poduzetnika, obrtnika i investitora i kod samih projekata iz fondova Europske unije. Drugim riječima bilo smo u istom rangu s Gradom Zagrebom te nam je tako podignuta razina indeksa razvijenosti, jer je Zagreb sam po sebi iznad razvijenosti prosjeka EU-a. Sve ono što smo imali na raspolaganju u sufinanciranju iz fondova Europske unije isto je tako imao i Grad Zagreb. I tako će ostati do 2022. godine do kada je na snazi ovakva podjela. Mislim da je to, nije pretjerano reći, jedan od razloga zašto je Slavonija zadnjih sedam, osam godina u zaostatku u odnosu na ostatak Hrvatske. Jednostavno nismo mogli pratiti pozitivne trendove, nismo mogli parirati Zagrebu ili Varaždinu kada govorimo i o investicijama, poduzetnicima i ostalim ulaganjima. Zato nam je važno da se što prije statističke regije promijene i budemo zasebna regija u razini našeg indeksa razvijenosti. Od 2022. godine kreće se s novim ustrojem regija Hrvatske i onda očekujemo bolju i kvalitetniju apsorpciju i europskih fondova, subvencija poduzetnika, ali i poticaja novih investitora i ulaganja na istoku Hrvatske - izjavio je Anušić na naš list nakon sastanka u Banskim dvorima.

U međuvremenu, Plenkovićeva vlada ovu je nepravednu podjelu pokušala umanjiti pokretanjem Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, pokazujući tako politiku nastojanja za ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske.

Prošle godine Europska je komisija uputila svim zemljama članicama prijedlog za dostavljanje izmjena NUTS2 podjele te se pristupilo izradi studije s novim ekonomskim i statističkim pokazateljima. Hrvatska će novi prijedlog podjele na statističke regije uputiti Eurostatu.