Odljev mozgova i mladi koji se iseljavaju dio su hrvatske svakodnevice. Prema izvorima Državnog zavoda za statistiku, od ukupnog broja ljudi koji su 2017. emigrirali iz Hrvatske čak je 61 % njih otišlo u Njemačku, a najveći broj odseljenih u inozemstvo činile su osobe u dobi od 20 do 39 godina.

Unatoč lošim statistikama, diljem Hrvatske i dalje postoje poslodavci koji nastoje zadržati sposobne ljude te im pružiti perspektivu. Takvi su poslodavci često na čelu domaćih brzorastućih IT kompanija kao što su Repsly, Bornfight, Rimac Automobili te Mediatoolkit, čiji nam operativni direktor Ivor Bihar objašnjava kako se nastoje boriti protiv negativnih trendova. Riječ je o zagrebačkoj tehnološkoj tvrtki koja je stvorila istoimeni alat za praćenje online medija, a koji se, kažu, danas koristi u više od 70 zemalja. Tvrtka nastala 2014. svoj uspjeh održava s 30-ak, kako tvrde, izrazito zadovoljnih zaposlenika. Upravo im je to u prosincu 2018. donijelo i nagradu portala MojPosao Najbolji poslodavac.

- Ključno nam je što se ljudi ovdje osjećaju dobro i što znaju da su cijenjeni, tako cijela firma napreduje. Sve zaposlene gledamo jednako, ne patimo za strogom hijerarhijom. Upravo zato nam je ova nagrada iznimno draga, pogotovo jer tu odlučuju sami zaposlenici, koji anonimno odgovaraju na niz pitanja o atmosferi u firmi. Želimo pokazati da se i u Hrvatskoj može raditi na način najpogodniji zaposleniku - kaže Bihar, dodajući kako su u posljednja tri mjeseca zaposlili deset ljudi, a 2019. planiraju zaposliti još 30 ljudi iz svih područja.

Ivan Jurlina, predsjednik udruge Osijek Software City i voditelj ljudskih resursa u tvrtki COBE d.o.o., kaže da jest riječ o sektoru, pa tako i u toj firmi, s vrlo dobrim i redovitim plaćama, uz bonuse ili povišice, posebice kada se mladi pokažu produktivnima i ambicioznima.

- Svi želimo privući najbolje i najkvalitenije ljude tako da im moramo omogućiti što bolje uvjete rada. Pokušavamo zaposlenicima uvijek izići u susret jer teško je pronaći i zadržati kvalitetne ljude. U Hrvatskoj općenito nedostaje radne snage, nije to slučaj samo s IT sektorom. Žalosno je samo što dio studenata na tehničke fakultete ide ne zato što ih to zanima, nego zato što tu vide dugoročni potencijal, i kada je riječ o očekivanom rastu ovog sektora, i kada je riječ o iznosu plaća. Nažalost, malo je kvalitetnih fakulteta koji mogu dobro pripremiti ljude za ovaj posao, pa se nerijetko događa da mi u njih moramo puno uložiti, a onda se dogodi da dobiju ponudu izvana kojoj mi ne možemo konkurirati", ističe Jurlina, dodajući da kvalitetne mlade ljude nije lako zadržati. Dodaje kako na različitim radionicama rade i sa studentima, kako bi ih educirali za tržište, no mnogima od tih mladih prvi je cilj otići iz Hrvatske, što otežava zapošljavanje. Stoga, kaže, pokušavaju ne samo podići im razinu tehničkog znanja nego i djelovati s opće društvene pozicije, upućujući ih na to da se u Hrvatskoj može uspjeti i da za to i ovdje ima dosta dobrih primjera. "Kvalitetni ljudi koji žele otići iz Osijeka više ne idu automatski u Zagreb, nego sada odmah odlaze u inozemstvo, pa je u tom smislu i Zagreb u privlačenju ljudi sada u problemu", objašnjava Jurlina.

- Plaća je svagdje glavni razlog zbog kojeg netko mijenja posao. Bitni su, naravno, i radni uvjeti i sve o čemu smo govorili, od fleksibilnog radnog vremena do uvjeta rada i dodatne edukacije. U Osijeku sve članice Osijek Software Cityja jako ulažu u edukaciju ljudi, na vrlo visokoj razini. Od 2013. do 2017. godine broj firmi narastao je za 82 posto, a broj zaposlenika približno za 90 posto, pa tako u IT sektoru u Osječko-baranjskoj županiji imamo više od 1000 zaposlenika. Na razini cijele Hrvatske pak riječ je o 45 do 55 posto. Istraživanja koja provodimo s HGK-om pokazuju da je Slavonija ispred ostalih dijelova Hrvatske što se tiče razvoja i rasta IT-a. Brojke ne lažu. Stalno se pojavljuju nove firme i više je zaposlenih. Posljednjih nekoliko godina sve više ljudi i iz drugih velikih gradova razumije da se u Osijeku i Slavoniji može živjeti od IT-a jer su troškovi života, primjerice, stanovanja, manji nego u Zagrebu ili Rijeci. Pa ako plaća i nije na razini tih gradova, što se tiče životnog standarda, zaposlenima može biti i bolje. To je naša prednost - ističe Jurlina.

U Mediatoolkitu pak ističu kako su, suprotno općem dojmu da su humanisti postali nezapošljivi, u toj softverskoj kompaniji podjednako zastupljeni i programeri i ljudi sa završenim društveno-humanističkim zanimanjima, a imaju mjesta i za studente. Dapače, čak se 30 % njihovih stalnih zaposlenika zaposlilo još u vrijeme fakulteta, među kojima su i današnji magistri filozofije, lingvistike i raznih jezika.