U Hrvatskoj se 15. siječnja obilježavaju godišnjice triju važnih događaja koji su promijenili povijest zemlje. Prvi je događaj međunarodno priznanje Hrvatske. Drugi je važan događaj početak procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kako se nazivao posljednji okupirani dio Hrvatske oko Vukovara, u ustavnopravni sustav RH koji je započeo 15. siječnja 1996. donošenjem Rezolucije 1037 Vijeća sigurnosti UN-a kojom je uvedena Prijelazna uprava UN-a (UNTAES) na čelu s umirovljenim američkim generalom Jacquesom Paulom Kleinom. Točno dvije godine poslije, 15. siječnja 1998., završen je proces mirne reintegracije velikom proslavom u kinu u Borovu naselju, gdje su bili sudionici mukotrpnih pregovora s hrvatske i srpske strane, ali i međunarodne zajednice i ova je misija ocijenjena kao jedna od najuspješnijih misija UN-a u svijetu.

Poslove oko uspostave dogovorenog operativno su vodili s hrvatske strane Vesna Škare-Ožbolt i iskusni pregovarač, umjereni političar Ivan Vrkić i oni su, uz Kleina, podnijeli najveći teret misije UN-a. Provedena je demilitarizacija hrvatskog Podunavlja, pa je u mjesec dana s tog područja uz demobilizaciju 15.000 srpskih vojnika povučeno 118 tenkova, 19 oklopnih vozila, više od 150 komada topničkoga oružja te između 40 i 50 protuzračnih sustava, i sve to bez izgreda. Erdutski sporazum ili Temeljni sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu, potpisali su 12. studenoga 1995. Hrvoje Šarinić i sa srpske strane Milan Milanović - Mrgud, kojega smo pokušali kontaktirati, ali nam je odgovorio kako je primio posljednju kemoterapiju i nije sposoban za razgovor.


Vukovarac Dragutin Glasnović, dugogodišnji predsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, 15. siječnja 1998. bio je u Zagrebu u prognaničkom naselju u Oporovečkoj ulici, gdje je organizirao brigu o prognanicima. "Toga dana osjetio sam veliko olakšanje. Do onda bio sam jedan od organizatora brojnih prosvjeda čiji je cilj bio povratak svojim kućama. U to vrijeme bilo je lakše otići u bilo koji kraj svijeta nego u Vukovar. Povratak sam shvaćao kao kraj borbe za hrvatski Vukovar", prisjeća se Glasnović.


Vukovarski odvjetnik Jovan Ajduković bio je aktivni sudionik reintegracije pravosuđa Podunavlja u pravosudni sustav RH, koji je izuzetno uspješno vodio Miroslav Šeparović, tadašnji ministar pravosuđa i sadašnji predsjednik Ustavnog suda.


"Mir je zamijenio rat potpisivanjem Erdutskog sporazuma, a razum i mudrost prevladali su i zamijenili negativne emocije i teške naslage predrasuda. Službeno pismo Vlade RH za završetak mirne reintegracije regije pod prijelaznom upravom koje je upućeno Vijeću sigurnosti UN-a i Rezolucija koju je donio i danas je trajni i obvezujući međunarodnopravni akt. Pismo namjere bilo je jamstvo hrvatske Vlade prema srpskoj zajednici u području pod zaštitom UNTAES-a, da će se svi potpisani akti iz procesa mirne reintegracije dosljedno i cjelovito i provoditi. Još jednom se tada pokazalo i dokazalo da je jedino zdravorazumsko rješenje isključivo tolerancija. Njome se u definiciji poštuje, prihvaća i uvažava raznovrsnost kultura, oblika izražavanja i oblika humanosti. Tolerancija je uvijek bila i bit će ravnoteža u razlikama, upravo zato što ona nije samo moralna obaveza, nego i politički i pravni zahtjev. Griješe svi oni koji misle da je tolerancija ustupak drugoj strani, upravo zato što je ona aktivni činitelj za priznavanje univerzalnih ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugima. Ona je dosljedna u poštovanju ljudskih prava i ne znači toleranciju društvene nepravde ili napuštanje i ublažavanje vlastitih uvjerenja. Za mene je osobno proces mirne reintegracije praznik pomirenja i uspostavljanje davno narušenog povjerenja među ljudima istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, na principima zdravog razuma, dobre volje i zajedničkog interesa", kaže Ajduković.