Grupacija ribolova Hrvatske gospodarske komore protivi se prijedlogu mjera kojima Europska komisija želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru navodeći da one pogoduju nekim interesnim lobijima na štetu lokalnog ribarstva, a Hrvatska već, u dogovoru s Italijom i Slovenijom, provodi mjere prema modelu koji pokazuje uspjeh u zaštiti ribljeg fonda. “U jadranskom bazenu djeluje respektabilna ribarska flota koja lovi oko 30 posto ukupnih količina srdele u Europi, a mediteransko tržište najveći je europski potrošač ribe. Prevladava mišljenje da bi se uvođenjem novih regulativa na kojima inzistira Europska komisija pogodovalo raznim interesnim lobijima koji traže nova tržišta za plasman svojih ribljih proizvoda. Na takav bi način Europska komisija indirektno pripomogla otvaranju prostora nekim novim igračima, na štetu lokalnog ribarstva”, ističe predsjednik Grupacije ribolova Ivan Birkić.

Sitna plava riba, srdela i inćun najvažniji je resurs koji ima hrvatsko ribarstvo, a od iznimnog je gospodarskog značenja i za cjelokupno gospodarstvo. Hrvatska već četiri godine provodi mjere za zaštitu sitne plave ribe: zatvara 30 posto hrvatskog ribolovnog mora, prošireni su lovostaji u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta srdele i inćuna, pa je tako, navodi HGK, ribolovni napor smanjen za oko 25 posto, i to je rezultiralo smanjenjem ulova od približno 20 posto u odnosu prema 2014. godini.

Sudeći prema ribljim stokovima koji su u sve boljem stanju, implementirane mjere, koje su uskladile praksu, znanost i politiku, itekako djeluju. Dobar je pokazatelj oporavka i broj riba u kilogramu, koji se u posljednjih godinu dana u prosjeku smanjio za deset komada, s 50 - 55 do 40 - 45 riba po kilogramu. Manja smrtnost ribe po kilogramu dobra je za zaštitu ribljeg fonda, a veći i kvalitetniji primjerci ekonomski su isplativiji za prodaju samim ribarima, ističe HGK. H