Objavljeno 14. siječnja, 2019.
Jesu li pčele uspješno preživjele zimu, znat ćemo tek u travnju, kaže Čulja
Vrlo niske temperature posljednjih tjedana zabrinule su mnoge pčelare jer strahuju kako pčele podnose ovu hladnoću i hoće li biti pomora u košnicama. No stručnjaci kažu da nema straha ako je obavljena dobra priprema za zimovanje pčela i preporučuju neka pčelari što manje uznemiravaju pčelinja društva te otvaraju i ulaze u košnice.Iskusni pčelar Stanko Čuljak, predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, koji s pčelama prijateljuje od 1998., također misli kako je priprema za zimu jako važna.
- Kao i svake godine, mi pčelari nastojali smo već krajem ljeta i početkom jeseni pripremiti pčelinje zajednice za najnepovoljnije i najteže razdoblje u životu pčela, a to je zima. U tom vremenu nastojali smo pčelinjim zajednicama osigurati dovoljno kvalitetne hrane koja treba biti pravilno raspoređena. Nadalje, morali smo poduzeti sve da su pčele što vitalnije i bez nametnika te izvora zaraze. Ako smo to uspjeli, pčelinje zajednice tijekom zime ne bi trebale imati teškoća u preživljavanju. Mi im moramo osigurati samo mir i ne uznemiravati ih. One već same znaju kako preživjeti. Ali nema univerzalnog recepta kako to postići pa zato na pojedinim pčelinjim zajednica imamo usporeni proljetni razvoj, a, nažalost, i zimska uginuća. Ove jeseni zbog vremenskih prilika i temperature zraka od 5 do 8 stupnjeva pčele su bile u klupku, ali to nije smetalo osama i stršljenima da ulaze u nebranjene košnice. Tu pojavu dosta pčelara navodi kao uzrok dosadašnjih problema. Jesu li pčele uspješno preživjele zimu, možemo utvrditi tek početkom travnja, kada broj pčela u košnici postane veći od broja koje su ušle u zimu – kaže Stanko Čuljak, prvi čovjek zajednice udruga pčelara najistočnije županije, gdje je više od 450 pčelara i 14.500 košnica, i koji će, procjenjuje se, proizvesti 500 tona najkvalitetnijeg meda.Vinkovački pčelar Goran Ferbežar, koji pčelari već osmu godinu i ima 120 društava, kaže kako mu je ove zime sedam košnica "palo" te je u vrijeme zimskog tretiranja protiv varoe vidio da su neke slabe i pretpostavio da će uginuti.
- Za tri sam znao da će na prvi val hladnoće "pasti" jer su bile slabe. No sve je to u granicama normalnog i očekivanog. Čuo sam da su neki pčelari imali dosta velike štete, ali mislim da je tu zakazao ljudski faktor i da nije kriva samo zima. Do sada nisam imao problema s prezimljavanjem i šteta je uvijek bila u granicama očekivanog, jer moramo znati da je šteta od zime do 10, prihvatljiva – kaže Goran Ferbežar i kao najveći problem hrvatskih pčelara vidi uvoz nekvalitetnog, jeftinog meda, ponajviše iz Kine i Argentine.
Hrvatski medari proizvode dovoljno kvalitetog meda za domaće potrebe, a ima i za izvoz. Ferbežar ima dva stacionara – u Đeletovcima i Apševcima, i pčelari s LR i DB košnicama, a kontejner s 48 košnica vozi na mednu pašu kestena kod Dvora na Uni, a dio na lipu kod Iloka.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako nastoje utjecati na povećanje pčelarskog sektora jer postoji prostor za unaprjeđivanje s obzirom na to da uvozimo 1500 tona meda, a izvozimo 500 tona godišnje.
- Zanimljivo je da je Hrvatska 2007. uvezla dvije tone, a 2017. godine 1589 tona meda, a u osam mjeseci 2018. uvezla 1200 tona. U tom vremenu izvoz je imao obrnutu tendenciju, pa se s 1500 u 2017. smanjio na tristotinjak tona. Sada imamo dvije mogućnosti da vizualno razlikujemo med izvrcan na pčelinjacima u Hrvatskoj od meda koji je na naše tržište stigao s drugih područja. To su nacionalna staklenka i pravilnik o kvaliteti meda, prema kojem se od 1. siječnja mora navesti zemlja podrijetla meda. Uvoz ne možemo spriječiti, ali moramo isticati da imamo količine meda koje višestruko prelaze naše potrebe. Zbog toga nema potrebe za uvozom meda, osim zbog špekulativnih razloga. Imamo kvalitetan i raznolik med koji postiže višu cijenu pri izvozu, zato ove dvije aktivnosti pružaju kupcu informacije da može odlučiti u odabiru – objašnjava Čuljak i dodaje kako je ljubav prema pčelarenju naslijedio od oca, a pčelama se ozbiljnije počeo baviti kada se učlanio u udrugu, koja mu omogućava razmjenu iskustava i informacija s pčelarima na druženjima i predavanjima. Zbog obveza u udruzi i Savezu pčelari sa samo 55 košnica i proizvodi 40 - 50 kg po košnici. Miroslav Flego
Uvoz meda tri puta je veći od izvoza
U Ministarstvu poljoprivrede nastoje utjecati na jačanje pčelarskog sektora jer postoji prostor za unaprjeđivanje i proširenje s obzirom na to da se uvozi tri puta više meda nego što se izveze, a to će provesti Nacionalnim pčelarskim programom, kao i drugim mjerama. - Proizvodi s oznakom Hrvatske poljoprivredne agencije dokazane su sljedivosti i kontrolirane kvalitete - kažu u Ministarstvu i dodaju da su Nacionalnim pčelarskim programom za 2018. osigurali 17,2 milijuna kuna za šest različitih mjera koje su osnova za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru. Najveće zanimanje pčelari su iskazali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela i mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te za edukaciju. Agencija za plaćanje u poljoprivredi je 17,2 milijuna isplatila za 4536 pčelara.
Cijena domaćeg meda je 35 kn/kg, a, primjerice, u Njemačkoj je 10 eura, pa se izvoz isplati