Nastavno na Temu broja prethodnoga 42. broja Sveučilišnoga glasnika, objavljenoga 14. prosinca 2018. – koje najvažnije odredbe i promjene donosi nedavno usvojen Zakon o obavljanju studentskih poslova (stupio na snagu 8. studenoga 2018.) te koje su prve posljedice njegove praktične primjene – u ovome tekstu predstavljaju se i najvažnije odredbe, promjene i novosti u Zakonu i proizišle iz Zakona, a vezane uz posrednike, odnosno studentske servise.

Tko može imati studentski servis?

Djelatnost posredovanja, odnosno studentski servis, može imati studentski centar koji je kao ustanovu osnovalo visoko učilište ili visoko učilište koje ima centar za studentski standard. Naknada-provizija koju studentski servisi kao posrednici obračunaju i naplate poslodavcima, a iznosi 12 % netoiznosa naknade izvođaču, koristi se za podmirivanje neznatnih troškova posredovanja, a u gotovo apsolutnom iznosu za poboljšanje studentskoga standarda kroz poboljšanje smještaja i prehrane studenata.

Zakon je jasno istaknuo (postrožio i ograničio) uvjete za obavljanje djelatnosti posredovanja

Trenutačno u RH pri zapošljavanju studenata posreduje četrnaest studentskih servisa. Neki od servisa posredovanje obavljaju u sastavu studentskoga centra ili visokoga učilišta koji nemaju organiziranu prehranu i/ili smještaj studenata ili je ono organizirano u nedovoljnoj mjeri. Zakonom su propisani uvjeti za nastavak rada postojećih studentskih servisa, ali i uvjeti koje je potrebno ispuniti za nove posrednike-studentske servise.

Minimalan broj smještajnih jedinica i minimalan broj sjedećih mjesta za prehranu

Uz zahtjev Ministarstvu za obavljanje djelatnosti posredovanja, u kojem su navedeni dokazi o ispunjavanju propisanih uvjeta, popis lokacija na kojima se namjerava obavljati djelatnost posredovanja, zatim odgovarajući prostor i oprema, odgovarajući broj zaposlenika te podatci o podmirenim obvezama za doprinose, poreze i druga javna davanja, studentski centri ili visoka učilišta moraju ispuniti i uvjete vezane uz prehranu i smještaj studenata. Određeno je i Zakonom definirano:


- minimalno 12 % izgrađenih i useljivih smještajnih jedinica od ukupnoga broja redovitih studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta i


- osiguravanje usluge studentske prehrane s minimalno 5 % sjedećih mjesta od ukupnoga broja redovitih studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta u studentskom restoranu u vlasništvu ili najmu posrednika.

Mišljenje o ispunjavanju uvjeta daje Povjerenstvo koje odlukom imenuje ministar nadležan za visoko obrazovanje. Članovi Povjerenstva koje čine predstavnici Ministarstva, Hrvatskoga studentskog zbora i Zajednice studentskih centara RH predloženi su ministru. Rješenje o obavljanju djelatnosti posredovanja zahtjevom se obvezno obnavlja nakon pet godina. Vezano uz to važno pitanje, koje će sve sadašnje i buduće posrednike dovesti u isti položaj, a u skladu sa Zakonom, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijet će Pravilnik o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti posredovanja u obavljanju studentskih poslova. Ministarstvo je Nacrt prijedloga Pravilnika uputilo na javno savjetovanje koje je bilo otvoreno od 28. studenoga do 28. prosinca 2018., a Pravilnik će ubrzo stupiti na snagu. Taj će model osigurati svima jednaku početnu poziciju i ravnopravnu raspodjelu provizije na području cijele RH.

Ispunjavanjem uvjeta za otvaranje studentskoga servisa poboljšat će se i studentski standard u mjestima gdje do sada nisu bili organizirani prehrana i smještaj studenata.